ZAGREB – Na predstavljanju svoje posljednje knjige "Etymologicon" početkom 2007. godine, govoreći o bavljenju etimologijom, Tomislav Ladan je rekao kako su ga uvijek posebno zanimale tri stvari – što je život, što je čovjek i što je Bog.
Imenica život, kako navodi autor u tom djelu, jedna je od "pojmovnih i rječničkih dragulja".
"Zapravo, život je i najveći užitak, čovjekovo najveće blago kad je zdrav ili čak uopće nije svjestan života, ali je i prokletstvo kad je pretovaren jadom i tegoboma te lišen smisla. On je nešto toliko obuhvatno (ili gotovo sveobuhvatno) da ga i nije lako točno odrediti. Možda bi još najjednostavnija odredba bila život je sve ono što je poslije postanka, a prije nestanka", piše Ladan odgovarajući na pitanje o životu u spomenutoj knjizi etimologijskih eseja s podnaslovom "Tumač raznovrsnih pojmova".
Ta je knjiga već tada ocijenjena nimalo uobičajenom u hrvatskoj kulturi i znanosti koja se teško može napisati po izravnoj narudžbi. "Da bi se uopće tako o stvarima moglo pisati, potreban je vrlo širok raspon pouzdanih znanja iz raznorodnih područja, a to je dano samo neumornim istraživačima", napomenuo je akademik August Kovačec.
Knjiga "Etymologicon", s podnaslovom "Tumač raznovrsnih pojmova", druga je Ladanova knjiga eseja, nakon knjige "Riječi" o podrijetlu riječi, korjenoslova, nastalih u zadnjih deset godina.
Ladan u svojoj knjizi odgovarajući na pitanje "Što je čovjek?" navodi kako vjerojatno nema pitanja koje je istodobno tako lako i toliko teško kao što je to pitanje.
Smatrajući da će ta definicija – što bude kraća biti i bolja – Ladan čovjeka određuje kao "živog stvora najvišega razvojnog stupnja".
"Dodatna bi odredba zatim bila kako je to jedino živo biće koje može shvatiti svijet uopće, njegova tvorca i samoga sebe makar pri svemu tome njegove predodžbe o tome i bile raznovrsne ili čak fantastične", ističe Ladan.
U sklopu etimologijskog eseja o duhovnom svijetu, Ladan posebno razlaže pojam – Bog. Iako se kaže što je neki pojam češći, rašireniji i poznatiji to je o njemu lakše govoriti, primjećuje kako to opće pravilo ne vrijedi za riječi – pojmove visokoga stupnja mjerive čestoće glede njihova sadržaja i značenja. "Čovjekovo znanje o Bogu uvijek je nepotpuno", smatra Ladan.
Pisati etimologijske eseje koji su prožeti analitičnošću te duhovitošću i oštroumljem mogao je samo mnogoznalac (polihistor), posebno poliglot kakav je bio Ladan.
U njegovu raznovrsnom i velikome leksikografskom djelu posebno mjesto zauzet će "Osmojezični enciklopedijski rječnik", rijetko djelo u svjetskoj leksikografiji koje je kao glavni urednik doveo do pred sam kraj jer je izišlo sedam svezaka, a ostao još jedan svezak.
Na upit što najradije čita, Ladan je jednom prilikom odgovorio: "Raznovrsne rječnike."
Uz mnoga leksikografska izdanja koja su ostvarena u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže za Ladanova ravnateljstva (od 2001.) zasigurno spada i projekt Hrvatske enciklopedije.
Neki smatraju kako bi bilo uputno jeanput objaviti sve članke što ih je, anonimno, pisao za enciklopedijska izdanja Zavoda jer bi to bila moderna duhovnopovijesna i jezikoslovna panzofija puna pouzdanih podataka i objektivnih ocjena.
