WASHINGTON – Prema globalnom izvješću ICP-a, zemlje nekadašnje Jugoslavije obilježavaju velike razlike u životnom standardu. Indeks kupovne moći stanovništva naime pokazuje da prosječni Srbin ne može kupiti niti polovicu onoga što kupuje prosječni Slovenac. Standard u Bosni i Hercegovini još je gori nego u Srbiji, pa tako, primjerice, prosječni građanin Bosne i Hercegovine ne može kupiti niti polovicu onoga što može kupiti prosječni građanin Hrvatske.
Mjereći bruto nacionalni proizvod razlike su još znatno veće, ali su jednako tako i cijene bitno drukčije, što umanjuje razlike u realnom standardu građana. Cijene su očekivano najviše u Sloveniji, "za petama" je Hrvatska, dok su znatno niže u Srbiji i Bosni i Hercegovini gdje su cijene približno iste.
Izraženo u brojkama, indeks razine cijena (PLI) u Hrvatskoj je 2005. iznosio 66, u Sloveniji 76, Srbiji 41 i u BiH 46. Hrvatski GDP per capita 2005. godine iznosio je 8,749 dolara, a preračunat po PPP-u 13,232 dolara. Za usporedbu, GDP per capita u Sloveniji je nominalno bio 17,558 dolara, a po PPP-u 23,004; u Srbiji 3,564 dolara nominalno i 8,609 dolara po PPP-u, te u BiH 3,007 dolara nominalno i 6.506 po PPP-u.
Država – GDP – Kupovna moć – Cijene
Slovenija – 17,6 – 17,6 – 76
Hrvatska – 8,7 – 13,2 – 66
Srbija – 03,6 – 08,6 – 41
BiH – 03,0 – 06,5 – 46
Hrvatska je u 2005. godini imala nominalni GDP od 38,9 milijardi dolara ili 0.09 posto globalnog GDP-a, dok je preračunat prema Poredbenoj kupovnoj moći (PPP) on iznosio 58,8 milijardi dolara (0.11 posto globalnog GDP).
Najskuplji Island, najjeftinija Bolivija
Globalno izvješće ICP za 2005. predstavlja do sada najširi i nadublji zahvat u izračun PPP-a u svijetu, i uz sudjelovanje najvećeg broja zemalja.
Međunarodni poredbeni program (ICP) Svjetske banke u ponedjeljak je objavio preliminarno globalno izvješće za 2005. godinu, u kojem se veličina gospodarstava 146 zemalja svijeta mjeri po kriteriju poredbene kupovne moći, a ne po valutnom tečaju.
Izvješće je pokazalo da je svjetsko gospodarstvo 2005. proizvelo robe i usluga u vrijednosti od 55 trilijuna dolara, te su 40 posto udjela u tome imale zemlje u razvoju, navodi se u priopćenju Svjetske banke (WB).
Najskuplje zemlje svijeta su Island, Danska, Švicarska, Norveška i Irska. Najjeftinije zemlje su Tadžikistan, Etiopija, Gambija, Kirgistan i Bolivija
Glavni rezultati izvješća ICP-a su procjene Poredbene kupovne moći (PPP) za 2005. PPP se primjenjuje umjesto valutnog tečaja kako bi se nacionalni gospodarski pokazatelji, poput bruto nacionalnog proizvoda (BDP), pretvorili u zajedničku valutu. Uzimajući u obzir razlike cijena između zemalja, PPP omogućava usporedbe veličine tržišta, strukture gospodarstva, i onoga što se za novac može kupiti.
Izvješće je pokazalo da na 12 gospodarstava otpada više od dvije trećine globalne proizvodnje. Sedam od njih su razvijene zemlje – SAD, Japan, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija i Španjolska, a pet su zemlje u razvoju ili tranzicijska gospodarstva – Kina, Indija, Rusija, Brazil i Meksiko.
Na pet najvećih gospodarstava u 2005. je otpadalo više od 20 posto globalne proizvodnje i više od 27 posto svjetskih izdataka za ulaganja.
Mjereno po kriteriju PPP-a, pet najvećih svjetskih gospodarstava su SAD, Kina, Japan, Njemačka i Indija, s polovicom svjetskog GDP-a. Na Kinu otpada devet posto svjetske proizvodnje, a na Indiju četiri posto.
