ZAGREB – Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji odražava se na sva područja društva, uključujući i civilno društvo koje također mora biti pripravno za učinkoviti ulazak u Uniju, izjavila je danas potpredsjednica vlade Jadranka Kosor na otvaranju okruglog stola donatora civilnog društva pod nazivom "Perspektive financiranja razvoja civilnog društva u Hrvatskoj".
Okrugli stol organizirala je hrvatska vlada pod pokroviteljstvom inicijative Svjetske banke i Europske komisije DECIM (Donor Exchange, Coordination and Information Mechanism".
"Jedno od mjerila koje Hrvatska mora zadovoljiti je stupanj organiziranja i uključivanja civilnog društva u proces odlučivanja", kazala je Kosor u uvodnom govoru.
Objasnivši da je "Hrvatska usred velikog posla", izdvojivši reformu pravosuđa i javne uprave ali i stalno jačanje ljudskih prava, Kosor je kazala i da "udruge civilnog društva moraju biti pripravne za učinkovit ulazak u Uniju".
Podsjetila je da je vlada u srpnju 2006. donijela Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za razdoblje od 2006. do 2011.
"Vlada je odlučna i spremna za iskrenu i partnersku suradnju s udrugama civilnog društva. Prošle smo godine za nevladine udruge izdvojili 321 milijun kuna (45 milijuna eura)", rekla je Kosor.
Istaknula je da se novac raspoređuje isključivo putem natječaja, a kriterij je "dobar program za opće dobro".
David Hudson, dužnosnik Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj također je podsjetio da se Hrvatska obvezala provesti kopenhaške kriterije među kojima su, između ostalog, "poticanje i razvoj civilnog društva".
"Ovo je ključno razdoblje za Hrvatsku i ključno razdoblje za civilno društvo i nedržavne čimbenike", rekao je Hudson na otvaranju Okruglog stola. Podsjetio je da je EU najveći donator za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj te u sklopu IPA programa najavio dijalog nevladinih udruga ne samo u zemlji već i diljem cijele regije.
Upozorio je na nedostatke i ocijenio da je suradnja između vlasti i civilnog društva često "deklarativne prirode" te da udruge civilnog društva moraju u većoj mjeri biti prisutne u obrazovnom procesu.
Andras Horvai, voditelj ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, koja, kako je rekao, "već 15 godina podupire gospodarsku tranziciju u zemlji", s tim je vezi ukazao na "važnost dinamičnog civilnog društva".
"Civilno društvo podrazumijeva oslobađanje energije građanstva, podrazumijeva aktivizam i angažiranost", rekao je Horvai. Prema njegovim riječima, "civilno društvo ljudima omogućuje sudjelovanje u potrazi za svojim izborima", a također je iznimno važno za transparentnost rada državnih institucija.
Okrugli stol trebao bi dati odgovore na postizanje djelotvornije suradnje između predstavnika donatorske zajednice, međunarodnih i domaćih javnih i privatnih pružatelja financijskih potpora koji pomažu razvoj civilnog društva u Hrvatskoj.
