ZAGREB – U raspravi o Nacionalnom programu za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji saborski zastupnici složili su se da će učiniti sve da Hrvatski sabor ove godine prihvati sve planirane zakonske prijedloge, njih 121, kako bi se hrvatsko zakonodavstvo što prije uskladilo s pravnom stečevinom EU-a.
Zaključili su da će se pri tome paziti na kvalitetu tog usklađivanja, ali su upozorili i na prijeporne točke u približavanju Hrvatske EU.
Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Željko Kuprešak predstavio je zastupnicima Nacionalni program Republike Hrvatske u 2008. za pristupanje EU, u okviru prijedloga Plana usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a.
"Nacionalni program, kao temelj svih pristupnih akata, krvna je slika našeg pregovaračkog procesa", rekao je Kuprešak i izvijestio da su pregovori otvoreni u 16, a privremeno zatvoreni u dva poglavlja, od 35 o kojima se pregovara s predstavnicima EU-a. Naglasio je kako je Hrvatska odlučna ostvariti sve prioritete u približavanju EU, unatoč tome što se u procesu pregovora unazad dvije godine "pojavljuje niz međustanica".
Stoga je Vlada već počela revidirati akcijski plan reforme pravosuđa, a posebna će se pozornost posvetiti i reformi državne uprave, rekao je državni tajnik Kuprešak. Napomenuo je da će najveći teret u procesu usklađivanja ove godine podnijeti ministarstva finacija, gospodarstva, zdravstva i socijalne skrbi te pravosuđa.
HNS-ova Vesna Pusić podsjetila je kako osim 121 zakona treba prihvatiti i 390 podzakonskih akata, što je poprilično jer je u cijelom prošlom mandatu, u četiri godine, usklađeno tek 160 zakona. Ocijenila je kako nema sustavna pristupa reformi pojedinih područja na koja se zakoni odnose, a o tome, kaže, svjedoči i činjenica da se jedan te isti zakon usklađuje po četiri-pet puta.
Pusić je rekla i kako su pregovori trenutačno u nekoj vrsti zastoja ili počeka i zato je, kako smatra, nužno odrediti prijeporne točke i stvoriti plan za njihovo rješavanje, a kao prijeporne točke, po njezinu mišljenju, navela je ZERP, "slučaj Glavaš" i nesposobnost Vlade da povuče novac iz fondova EU-a.
"Ako budemo mogli imati i ZERP i EU, prvi ćemo zapljeskati Vladi, no budemo li morali birati, SDP bira EU", istaknuo je zastupnik Neven Mimica.
IDS-ov Damir Kajin rekao je da "hiperprodukcija zakona u vezi s EU-om nije dobra", te se zapitao kakva će biti njihova kvaliteta.
Neki oporbeni zastupnici izrazili su zabrinutost što je od planiranih 20-ak zakona, predviđenih za prvo tromjesečje, do sada u Sabor stigao tek jedan.
