ZAGREB – Hrvatski sabor sutra će nastaviti prošloga tjedna započetu raspravu o Prijedlogu zakona o minimalnoj plaći, koji je Vlada uputila u hitnu proceduru kako bi na snagu stupio 1. srpnja.
Od toga dana, predlaže Vlada, minimalna plaća povećala bi se za oko 300 kuna, s dosadašnjih 2.441 kunu bruto na 2.747 kuna bruto.
Zakonom bi bilo obuhvaćeno oko 115.000 radnika, ili oko 7,6 posto ukupno zaposlenih, koji primaju plaću do 2.500 kuna mjesečno.
Trenutno je udio najniže plaće u prosječnoj plaći u Hrvatskoj 35 posto, a prema predloženom zakonu od 1. srpnja taj će udio biti 39 posto prosječne hrvatske plaće ostvarene u prošloj godini, što znači i rast minimalne plaće od oko 300 kuna.
Visina minimalne plaće od sredine iduće i za naredne godine usklađivala bi se s realnim godišnjim rastom BDP-a, odnosno udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći uvećavao bi se za postotak realnog rasta BDP-a u prethodnoj godini.
Pritom bi se uzimala u obzir prosječna plaća za cijelu prethodnu godinu, a ne kao sada za prvih osam mjeseci prethodne godine.
Za neke radno-intenzivne industrijske grane, kao što su tekstilna, drvno-prerađivačka i kožarsko-obućarska industrija predviđeno je četverogodišnje prijelazno razdoblje u kojem bi se udio minimalne plaće množio s određenim koeficijentom, od 0,94 u prvoj godini do 0,98 u četvrtoj godini.
Iako su načelno poduprli povećanje minimalne plaće, oporbeni saborski klubovi u prošlotjednoj su raspravi upozorili da će predloženi zakon diskriminirati radnike u tim radno-intenzivnim industrijskim granama, a SDP je najavio amandman kojim će tražiti da tim radnicima razliku do minimalne plaće nadoknadi država.
