ZAGREB – Uz redovite rubrike novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 25. studenoga) objavio je niz priloga o događajima u sklopu 16. obljetnice pada hrvatskoga grada Vukovara i sjećanja na žrtve s ciljem promicanja istine o tragičnim vukovarskim stradanjima tijekom Domovinskog rata 1991. godine: "Oproštenje smjera ostvarenju punine pravde" naslovni je prilog Snježane Kraljević o središnjem događaju koji se u Vukovaru zbio 18. studenoga u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. ujedinjenih pod geslom "U Vukovar za istinu i pravdu", a tijekom kojih je i Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar" organizirao deseti znanstveno-stručni skup "Vukovar 91 – šesnaest godina poslije" o temi "Demografski kontekst i socio-kulturne posljedice Hrvatskoga domovinskog rata".
Uz prilog o susretu članova Biskupijskog povjerenstva za pastoral branitelja i stradalnika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji s predstavnicima udruga proisteklih iz Domovinskog rata na području Đakovačke i Srijemske biskupije, objavljen je i prilog iz Hirošime gdje je 18. studenoga u Memorijalnoj katedrali za mir u svijetu služena misa zadušnica za vukovarske žrtve na kojoj se okupilo oko pet stotina vjernika dok se istodobno toga dana, na preporuku biskupa Misuea, u preostalih četrdeset crkava Hirošimske biskupije molilo za žrtve Vukovara i za mir u svijetu. O spomenu na 16. obljetnicu masakra u Škabrnji, koja je uz Vukovar još jedan simbol stradanja Hrvata od srbijanske agresije piše Ines Grbić.
Nova kratka priča kršćanske inspiracije govori o protjerivanju Hrvata iz Banje Luke među kojima se našla i majka koja je bježeći od srbijanske vojske vlastito dijete skrila u kartonsku kutiju i na taj ga način spasila.
Okosnicu promišljanja u rubrici "Zapažanja" kolumnistica Ivanišević-Lieb nazvala je "Vukovar" a usmjerila ih je na one koji bi u Hrvatskoj po službenoj dužnosti kulturnim djelatnostima trebali govoriti istinu o Hrvatskoj kao što je to učinila mlada profesorica s Filozofskog fakulteta i majka dr. Helena Peričić u svojoj knjizi-dnevniku "O Riđanu, Petru i Pavlu", koju prozvani, kao ni mnoge druge knjige "nisu ni primijetili".
Darko Grden približio je "Dokument iz Ravenne" oko kojeg se u posljednje vrijeme u javnosti raspravlja. Riječ je o zajedničkom dokumentu Međunarodne mješovite komisije za teološki dijalog između Rimokatoličke Crkve i Pravoslavne Crkve kojim se daje odgovor na pitanje "Je li moguće na sveopćoj, univerzalnoj razini "jedne, svete, katoličke i apostolske Crkve" u koju vjeru ispovijedaju i katolici i pravoslavni – odrediti službu čiji bi nositelj bio "glava" te Crkve?
List je prilogom popratio i sudjelovanje hrvatskog kardinala Josipa Bozanića, potpredsjednika CCEE-a na međunarodnom simpoziju o ropstvu i novim oblicima ropstva koji se u organizaciji Vijeća biskupskih konferencija Afrike i Madagaskara i Vijeća europskih biskupskih konferencija od 13. do 18. studenoga održao u crkvenom središtu afričke države Gane Cape Coastu.
U povodu nedavno održanog simpozija u Splitu "Teologija i Crkva u procesima europskih integracija" s jednim od izlagača dr. Sergiom Lanzom, profesorom pastoralnog bogoslovlja na Papinskom lateranskom sveučilištu o suodnosu kršćanstva i kulture, o važnosti kulture za vitalnost kršćanskog navještaja, za opstanak kršćanstva i njegovu budućnost uopće, u rubrici "Intervju" razgovarala je Silvana Burilović.
Uz reportažu koju donosi iz župe sv. Servula u istarskim Bujama Vlado Čutura potpisuje i prilog objavljen uz Međunarodni dan osoba s invaliditetom pod naslovom "Zašto razlike i među osobama s invaliditetom" u kojem je o brojnim poteškoćama i "ne ljudskim stavovima" s kojima se invalidi svakodnevno susreću razgovarao s mr. Mirjanom Dobranović, predsjednicom Hrvatskoga saveza udruga tjelesnih invalida.
U povodu blagdana sv. Cecilije novi broj Glasa Koncila objavljuje razgovor s Markom Bralićem, voditeljem klape Hrvatske ratne mornarice "Sveti Juraj" koja je na poticaj Vojne biskupije osnovana početkom 2001. godine s ciljem očuvanja i promicanja kulture a cappella pjevanja dalmatinske klapske pjesme, skladbâ sakralnoga i domoljubnoga karaktera za čiju je izvedbu "Sveti Juraj" dobio brojne nagrade i državnih i crkvenih institucija, udruga proizišlih iz Domovinskog rata i mnogih drugih, a ipak ga mediji ignoriraju.
"Ovogodišnja predizborna kampanja i događanja na njezinu rubu pokazali su, možda više nego sve prijašnje predizborne kampanje nakon prvih višestranačkih izbora, nedorečenost procesa demokratizacije u suvremenom hrvatskom društvu", ističe urednik Ivan Miklenić u komentaru. Pozivajući se na 38. članak hrvatskog Ustava kojim se jamči sloboda mišljenja i izražavanja misli kao temeljno demokratsko pravo zagarantirano svima bez obzira na sadržaj, ističe da je "sloboda mišljenja i javnog govora jedan od bitnih postulata svakoga demokratskog društva te u demokratskom društvu, uz poštivanje pozitivnih zakonskih odredaba, nema ni kulturnog, ni gospodarskog, ni političkog, ni općenito ikojeg društvenog pitanja o kojem se svatko ne bi smio javno očitovati". Baš suprotno tomu, zaključuje Miklenić, "u hrvatskom društvu trpimo nametanje monopola i nadzora nad cjelokupnom javnošću, čime se ne bave toliko nositelji vlasti na državnoj ili lokalnoj razini koliko medijski djelatnici, urednici i kolumnisti, koji iznose u javnost stavove i štite interese različitih interesnih skupina, ideoloških, političkih, gospodarskih, kulturnih i inih kojima su se onda priključili i neki političari pa se postavlja pitanje: Žele li oni uopće slobodu mišljenja i izražavanja za sve ili samo za svoje istomišljenike?".
