ZAGREB – "Nacionalna strategija za ispunjenje obveza prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime (UNFCCC) i Kyoto protokolu", po kojoj će Hrvatska u razdoblju od 2008. do 2012. za barem pet posto smanjiti emisije stakleničkih plinova u odnosu na 1990. (bazna godina), bit će završena do kraja ove godine.
Najavio je to danas na predstavljanju nacrta te strategije u Hrvatskoj gospodarskoj komori pomoćnik ministrice zaštite okoliša Daniel Rolph Schneider, istaknuvši da Strategija ima i dodatak – plan djelovanja, koji će Vlada donijeti do početka 2008. u okviru šireg plana poboljšanja kakvoće zraka.
Upozorio je da je danas već općeprihvaćena činjenica da se promjena klime ne može više spriječiti, nego se već govori i o adaptaciji, no i ona podrazumijeva da se globalno zagrijavanje do 2050. zaustavi na porastu temperature od samo dva Celzijeva stupnja. Da bi se to ostvarilo morat će se u post Kyoto razdoblju poduzeti neki vrlo odlučni koraci, o kojima govori Strategija, kazao je Schneider.
U razdoblju od 2008.-2012. Hrvatska mora provesti različite učinkovite mjere poput primjene obnovljivih izvora energije – korištenja energije vjetra, biomase te sunčeve energije. Također će trebati povećati energetsku učinkovitost u industriji, sektoru usluga, kućanstvima. Sve nove zgrade moraju imati godišnje toplinske gubitke manje od 100 kWh po četvornom metru, a također Odlukom o postotku biogoriva u ukupnom udjelu goriva i količini biogoriva predviđa da se mora staviti u promet u 2007. iznosi 0,9 posto, (što je oko 22.000 tona biodizela samo za ovu godinu), a taj će se udio iz godine u godinu povećavati. Cilj je postići minimalno 5,75 posto udjela biogoriva do 2010., rekao je Schneider.
Mjere propisuju i povećanja energetske učinkovitosti u kućanstvima, uvođenjem štednih žarulja, kućanskih uređaja najviše klase, solarnih sustava za grijanje kućanstava i pripremu sanitarne tople vode. Tu su i mjere u gospodarenju otpadom, u poljoprivredi, šumarstvu itd.
Schneider je istaknuo da će troškovi ispunjenja obaveza smanjenja emisija biti veliki, ali će koristi biti višestruke – ukupno poboljšanje kakvoće zraka, smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima, smanjenja izloženosti ekonomije na iznenadne poraste cijena nafte, sigurnosti opskrbe uslijed veće diverzifikacije izvora energije, odnosno smanjenja ovisnosti o uvozu, te nove poslovne mogućnosti i radna mjesta.
EU je nedavno postavila još više ciljeve za tzv. post-Kyoto razdoblje, tj. smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20 posto u 2020. Hrvatska tek treba utvrditi svoje mogućnosti smanjenja u budućem razdoblju, rekao je Schneider.
