DEN HAAG – Javna sjednica Međunarodnog suda pravde (ICJ), glavnoga sudskog tijela Ujedinjenih naroda, na kojoj će biti objavljena odluka o nadležnosti toga suda za hrvatsku tužbu protiv Srbije za genocid, počela je u utorak u Palači mira u Den Haagu nešto poslije deset sati.
Odluku suda o preliminarnim prigovorima Srbije na jurisdikciju ICJ-a i dopuštenost tužbe, koje je Beograd podnio prije šest godina, pročitat će predsjednica suda Rosalyn Higgins.
Odluka suda očekuje se u svjetlu dvije ranije proturječne odluke ICJ-a koji se 1996. najprije proglasio mjerodavnim za tužbu koju je šest godina prije Hrvatske podnijela BiH protiv Beograda za genocid, a potom 2004. nenadležnim za tužbu Beograda protiv deset zemalja članica NATO-a zbog svojedobnog bombardiranja 1999. godine.
Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na području Hrvatske od 1991. do 1995. Od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda Hrvatska je zatražila da presudi kako je Jugoslavija počinila genocid u Hrvatskoj i da su građani RH bili žrtve tog genocida. RH traži tužbom od SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji su pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju, te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i pojedincima.
Rasprava o nadležnosti suda za tužbu Hrvatske protiv Srbije za genocid u ratu 1991.-1995. održana je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu u svibnju 2008. godine kada je Srbija zastupala tezu da je sud nenadležan jer u vrijeme podnošenja hrvatske tužbe SRJ nije bila članica Ujedinjenih naroda, članica Konvencije o genocidu ni članica Statuta suda.
Hrvatska je na raspravi poručila da je odnos Beograda i UN-a imao 90-ih godina sva obilježja članstva u UN-u, kao i da je SRJ čitavo vrijeme bila stranka Konvencije o genocidu, slijedom kontinuiteta iz SFRJ. Također hrvatski predstavnici rekli su da je režim Slobodana Miloševića imao sva državna obilježja i prije datuma formalnog proglašenja države.
