ZAGREB – Kornatska tragedija u kojoj je pod još nerazjašnjenim okolnostima potkraj kolovoza poginulo 12 vatrogasaca najtragičniji je događaj o kojemu su ove godine izvještavale rubrike crnih kronika.
Pogibija vatrogasaca, koji su helikopterom poletjeli na gotovo nenaseljen otok Kornat gasiti požar, osim pitanja odgovornosti za nesreću otvorila je i brojna druga, od opremljenosti i organiziranosti hrvatskog vatrogastva do ne/funkcioniranja sustava.
Za cjelokupnu javnost, a posebice obitelji stradalih i dalje je neshvatljivo kako je moguće da u požaru niska raslinja pogine toliko ljudi. Stručnjaci su dali jedan od odgovora, a to je da je preko vatrogasaca velikom brzinom prešao eruptivni požar piše Hina.
No, neke obitelji poginulih u to ne vjeruju i sumnjaju da je za nesreću kriv vojni helikopter koji je prevozio vatrogasce i iz kojega je navodno curilo gorivo. Neki, pak, nagađaju da je nesreću skrivilo ubojito vojno sredstvo zaostalo s vojnih vježbi, no MORH je to odbacio.
Konačnu istinu o najvećoj tragediji u povijesti vatrogastva u Hrvatskoj, koju je preživio jedino vatrogasac Frane Lučić, možda će otkriti istraga koja se vodi na šibenskom Županijskom sudu.
Odvjetništvo za sada odgovornima smatra županijskoga vatrogasnog zapovjednika Dražena Slavicu zbog propusta u organizaciji akcije, Paška Petrinu, čiji je bačeni opušak navodno izazvao požar te poginulog Klarića koji je vodio akciju na terenu.
Nepuna dva mjeseca prije kornatske tragedije, u početku srpnja, na drugom kraju Hrvatske u vukovarskoj vojarni pao je vojni helikopter, pri čemu je poginulo troje djelatnika MORH-a i HV-a, a devet ih je ranjeno, među njima i zamjenik načelnika Glavnog stožera general Slavko Barić. Iz MORH-a su i ovaj put odbacili odgovornost i nagađanja da je za nesreću kriva nebriga ili loše održavanje letjelice. Istraga još uvijek traje.
Rubrike crnih kronika u siječnju pišu o smrti Zagrepčanina Dragutina Golika (54), koji je četiri mjeseca prije teško ranjen u pokušaju hvatanja pljačkaša banke. U siječnju je uhićen navodni korčulanski narkoboss Jakša Cvitanović Cvika koji je otkriven u središtu Splita, nakon više od pola godine skrivanja od policije. USKOK ga je optužio da je organizirao skupinu preprodavača heroina koja je "zaradila" najmanje sedam milijuna kuna izvijestila je Hina.
U ratu protiv krijumčara i preprodavača droge policija i odvjetništvo ove su godine u dvije posebno uspješne višemjesečne akcije zaplijenile znatne količine kokaina, tzv. drogu bogatih. U prvoj je "pala" međunarodna 23-člana skupina krijumčara kokaina koju je vodio Riječanin Stjepan Prnjat, i za koju se sumnja da je od 2000. "zaradila" 18 milijuna eura.
U drugoj akciji u riječkoj luci i u Grčkoj zaplijenjeno je oko 160 kilograma kokaina, vrijedna više od 80 milijuna kuna, a uhićena su šestorica državljana BiH i jedan Grk. Droga je brodom stigla iz Ekvadora, a naručitelji su bili iz Banje Luke.
Kokain je "glavnu ulogu" odigrao i u slučaju dubrovačkog zapovjednika broda "Coral Sea" Kriste Laptala kojega je grčka policija uhitila sredinom srpnja pošto je na brodu pronašla 51 kilogram te droge. Laptalo je još uvijek u pritvoru u Grčkoj.
Ljeto su obilježila uhićenja nekolicine piromana, ali i neuobičajeno velik broj utapanja kojih je samo u prvoj polovici godine bilo 40, dvostruko više nego u istom razdoblju lani. Javnost je posebice šokirao slučaj 42-godišnje majke šestero djece koja se utopila spašavajući devetogodišnjeg sina iz rijeke Save blizu središta Slavonskoga Broda.
Od brojnih nesreća s najtežim posljedicama mogu se izdvojiti ona s kraja rujna kad su iz školskog autobusa ispale dvije 14-godišnje djevojčice iz Zagrađa, od kojih je jedna zbog teških ozljeda glave umrla u bolnici.
Vijest o pogibiji 26-godišnjeg Toše Proeskog iz Makedonije, u prometnoj nesreći kod Nove Gradiške sredinom listopada, snažno je odjeknula u zemljama bivše Jugoslavije u kojima je mladi pjevač bio vrlo popularan.
Peterostruko ubojstvo u Puli, kad je Damir Voškion pobio članove svoje obitelji, nakon čega se predao, te samoubojstvo dviju 14-godišnjakinja koje su se bacile s crkvenog tornja u Rabu, učinili su studeni jednim od najcrnijih mjeseci protekle godine.
Od krvavih događaja koji su posebno šokirali javnost svakako je i trostruko ubojstvo u neboderu u Rijeci sredinom ožujka, kad su trojica mladića u potrazi za novcem i drogom ubili Đanija Vukošu, njegovu djevojku i oca, a onda zapalili stan u namjeri da prikriju tragove.
U lepoglavskoj kaznionici u srpnju se objesio Vlastimir Kihalić (39) koji je izdržavao 40-godišnju kaznu zbog ubojstva supruge i njezinih dviju prijateljica u Petrinji 2005.
Inače, neki od najkrvavijih ovogodišnjih zločina dogodili su se u Istri. Tako je, uz peterostruko ubojstvo u Puli, u autokampu blizu Punta početkom svibnja na smrt pretučen talijanski turist Pierangelo Cerano (61), a u rujnu je u Vinkuranu pokraj Pule 58-godišnji bankar udavio suprugu, pokušao bejzbolskom palicom ubiti kćer u osmom mjesecu trudnoće, a zatim i sebe prerezavši si žile. Dan poslije u Poreču je tamošnji policajac zbog ljubomore hicem iz pištolja ubio 31-godišnjaka i teško ranio suprugu, nakon čega se ubio.
Valja podsjetiti i da su u Puli u još nerazjašnjenoj eksploziji i požaru motocikla od zadobivenih ozljeda umrle dvije osobe, a nekolicina je ozlijeđena.
Ni Zagreb ove godine nije bio pošteđen krvavih zločina, pa je tako sredinom listopada na Trešnjevci Đuro Orešković (58) iz automatske puške u parku ubio dvojicu, a ranio trećeg susjeda. U opasnosti je bilo još četvero djece i troje odraslih izvijestila je Hina.
Potkraj godine u glavnom gradu obilježilo je ubojstvo Davora Zečevića, trgovca drogom kojega je prvog dana prosinca, najvjerojatnije iz snajpera, u zagrebačkoj četvrti Remetama likvidirao nepoznati ubojica, te pokušaj pljačke trgovačkog centra Getro u kojoj je jedan razbojnik ubijen, a drugi teško ranjen. To je bio prvi slučaju u kojemu su se zaštitari vatrenim oružjem oduprli pljačkašima.
