ZAGREB – Potrebno je izraditi revidirani, prethodno usklađen i usuglašen Program rješavanja željezničko cestovnih prijelaza u Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine, obaviti kontrolni pregled svih prijelaza te uspostaviti jedinstvenu bazu podataka o prometnim nesrećama na tim prijelazima i njihovim posljedicama, zaključeno je danas u Hrvatskom auto klubu (HAK) na okruglom stolu "Sigurnost prometa na željezničko-cestovnim prijelazima".
Uz to, potrebno je formirati projektni tim za implementaciju programa EU "SELCAT" u Hrvatskoj te usvojiti preporuke i sugestije radne skupine Europske komisije koja se bavi i razmatra pitanja željezničko-cestovnih prijelaza u razini.
Potrebno je usvajati nove tehnologije i razvijati alternativni dizajn cesta. Sudionici skupa smatraju da se trepčuća crvena svjetla trebaju zamijeniti svjetlosnim signalima crveno/žute boje, jer nisu dovoljno jasna sudionicima u cestovnom prometu. Također, suvišnim smatraju znak "stop" na svim željezničko-cestovnim prijelazima koji su osigurani signalno-sigurnosnim uređajem s ili bez branika.
Potrebno je inicirati brže i efikasnije provođenje administrativnih i upravnih postupaka za ishođenje lokacijskih i građevinskih dozvola za izvođenje zahvata na rješavanju Željezničko-cestovnih prijelaza.
Sudionici skupa složili su se i da je potrebno pokrenuti i opsežnu kampanju kako bi se vozači što bolje upoznali s propisima i pravilnim ponašanjem na tim prijelazima.
Predstavljajući "Analizu stanja sigurnosti prometa na željezničko-cestovnim prijelazima u Republici Hrvatskoj" savjetnik u HAK-u Georg-Davor Lisicin kazao je da se u Hrvatskoj na 1542 željezničko-cestovna prijelaza događa u prosjeku pet do sedam izvanrednih događaja mjesečno, uglavnom s najtežim posljedicama.
Iznoseći podatke o naletima vlaka na osobno vozilo na željezničko-cestovnim prijelazima u razdoblju od 2001.- 2007. godine istaknuo je da je u tom razdoblju u prosjeku godišnje ginulo deset osoba, 14 ih je teško, a 30 lakše ozlijeđeno.
Ocjenjujući nezadovoljavajućim stanje sigurnosti prometa na željezničko-cestovnim prijelazima u Hrvatskoj, Lisicin je kazao da prometne nesreće na tim mjestima čine 0,7 posto svih prometnih nesreća, a što predstavlja višestruko veću zastupljenost nego u zemljama EU gdje one iznose 0,01 posto svih prometnih nesreća.
Tijekom rasprave predstavnici MUP-a rekli su da trećina signalizacije na željezničko-cestovnim prijelazima nije ispravna, a većinom se radi o izbljedjelim i trošnim znakovima te nedovoljnoj preglednosti na željezničkim prijelazima.
Šefica korporativnih korporacija u HŽ-u Vlatka Škorić rekla je da je prošle godine devet ljudi poginulo u prometnim nesrećama na željezničkim prijelazima. Upozorila je na lošu prometnu kulturu u Hrvatskoj te na sve veći trend naleta vozila na spuštene polubranike. Dodala je da je HŽ u 2007. i 2008. dodatno osigurao 30 željezničkih prijelaza, a ove godine planira njih još trideset.
