Često vam se događa da nakon obroka osjećate mučninu, začepi vam se nos, zabole vas zglobovi. Imate glavobolje, vrtoglavice, omaglicu ili pak teško dišete. Navedene nuspojave mogu biti prouzročene neodgovarajućom prehranom punom namirnica koje vaš organizam "ne podnosi", a da toga niste ni svjesni. Možemo li uopće pretpostaviti koliko štete činimo organizmu nepravilno se hraneći i koliko to može imati neželjenih posljedica za naše zdravlje?
O prehrani stoga moramo razmišljati, pogotovo zato što tijekom cijele godine imamo na raspolaganju sve voće i povrće. Naime, godišnja doba, kad je hrana u pitanju, više ne postoje te je sasvim izgledno da će biti sve više zdravstvenih tegoba povezanih s hranom.
Netolerancija je individualna
Nemoguće je općenito govoriti koje namirnice najčešće izazivaju neželjene reakcije organizma i koje dobne skupine su im najpodložnije. Prehrana je strogo individualna, stoga su i netolerancije hrane strogo individualne. Međutim, rezultati brojnih testiranja pokazuju da sve više ljudi ne podnosi:
• kravlje mlijeko i mliječne proizvode
• žitarice
• jaja
• poneko voće
• dizana tijesta.
Upravo zato što simptomi nisu toliko izraženi, često ih zanemarujemo, ne registriramo ili ih nismo svjesni. Tegobe poput zatvora, nadutosti, proljeva najčešće vežemo uz netom pojeden obrok i pomišljamo da smo se nečim "otrovali". Česte glavobolje ili vrtoglavice uopće ne povezujemo s neodgovarajućom prehranom, kao ni tjeskobu, depresiju, premorenost ili mučninu. Ako znamo da je hrana ta koja omogućava izgradnju organizma, sve biokemijske i fiziološke procese te oslobađa energiju, onda je jasno da je hrana itekako važna za dobro stanje organizma.
Uzroci netolerancije na hranu
Problem je što odmalena u obitelji ne učimo jesti prema nutricionističkim načelima, nego uglavnom tradicionalno. Naime, nauče nas da volimo ono što jedemo, iako to možda nije zdravo, a nepravilna i neodgovarajuća prehrana može biti uzrokom zdravstvenih tegoba, a da toga nismo ni svjesni. Dovodi do poremećaja probave jer pod utjecajem sastojaka hrane dolazi do izravnog oštećenja crijevnih resica i strukture crijevnog zida, oštećenja sluznice crijeva i poremećaja njezine funkcije. Posljedica je niz zdravstvenih tegoba, od alergija na hranu (IgE) do intolerancije ili nepodnošenja hrane (IgG).
Što uzrokuje hrana koja nam ne odgovara
Određena vrsta hrane može potaknuti proizvodnju specifičnih IgG (imunoglobulin G) antitijela, izaziva imunološku reakciju koja se nakon ponovne konzumacije te iste vrste hrane očituje neuobičajenom reakcijom organizma. One se mogu javiti u obliku probavnih tegoba pa sve do dermatoloških, neuroloških, respiratornih ili psiholoških reakcija.
– Konzumiranjem hrane koju ne podnosimo stvaraju se imunokompleksi koji mijenjaju koloidni osmotski međustanični tlak i dovode do nakupljanja vode. Prestankom konzumiranja takve hrane tegobe poput glavobolja, migrena, depresije, opstipacije ili zatvora nestaju kao da nikada nisu ni postojale. Utvrđeno je i smanjenje tjelesne težine ako se iz prehrane izbace namirnice na koje je potvrđena netolerancija. Sporne namirnice uzrokuju povećanje tjelesne mase i njihovom eliminacijom organizam se stabilizira – objasnila je za Vitu mr. pharm. Mimi Vurdelja, nutricionist-farmakolog.
Alergija i nepodnošenje nisu isto
Važno je, međutim, razlikovati alergije od nepodnošenja hrane, jer se radi o dvije potpuno klinički različite manifestacije.
Kad govorimo o alergijama na hranu, riječ je o tome da tzv. alergen, protein iz namirnice, izaziva specifičan imunološki odgovor organizma, a očituje se raznolikim kliničkim manifestacijama: mogu se pojaviti edemi, proljevi, urtikarija, ekcemi, astma. Alergija je vidljiva brzo, nekoliko sati od konzumacije određene hrane. Laboratorijski u serumu moguće je precizno odrediti razinu specifičnog IgE-a koji je uzročnik alergijske reakcije.
– Netolerantnost organizma na namirnice teže je otkriti jer su kliničke manifestacije neprimjetne, ponekad teško uočljive i nepredvidljive te za razliku od alergija nema brze uzročno-posljedične manifestacije.
Naime, određena prehrambena namirnica može potaknuti proizvodnju specifičnih IgG antitijela koja se očituje neuobičajenom reakcijom organizma. Ponekad to mogu biti probavne tegobe, bolovi u želucu, proljev, nadutost, a ponekad se manifestiraju promjenama na koži poput akni, ekcema, psorijaze, svrbeža, urtikarija, osipa. Nepravilna prehrana, odnosno ona koju organizam ne podnosi, također može prouzročiti glavobolju, migrenu, vrtoglavicu, omaglicu ili teškoće disanja – govori mr. Mimi Vurdelja.
Uzrok intolerancije na hranu može biti i nedostatak crijevne laktaze, kao i nepodnošljivost vazoaktivnih amina (tiramin, histamin) koje nalazimo u fermentiranim sirevima, alkoholu, tunjevini, sušenoj svinjetini. Moguća je i intolerancija na dodatke hrani kao što su aditivi poput sulfita koje sadrže neka vina ili glutamata koje nalazimo u kineskoj kuhinji i koji uzrokuju težu probavljivost hrane. Poznata je i nepodnošljivost nekih pesticida, konzervansa ili boja jer stanice našeg organizma jednostavno ne prepoznaju te kemijske tvari i kod osoba niskog imuniteta vrlo lako mogu prouzročiti raznolike nuspojave i zdravstvene tegobe.
Različiti simptomi
Simptomi kojima ne znamo uzrok, a povezani su s intolerancijom na hranu:
• Kožni – osip, svrbež, urtikarija, angioedem, dermatitis, ekcem, psorijaza, akne
• Respiratorni sustav – otok nosne sluznice, rinitis, sinusitis, nadražaj ždrijela, astma, suhi kašalj
• Probavni sustav – grčevi u trbuhu, vrijedovi u usnoj šupljini, mučnina, vjetrovi, proljev, zatvor i sindrom iritabilnog crijeva
• Neurološki – glavobolja, migrena, vrtoglavica, omaglica
• Psihološki – gubitak motivacije, tjeskoba, letargija, depresija, umor, hiperaktivnost kod djece.
I stres je kriv za netoleranciju
Istraživanja govore da je netolerancija na hranu usko povezana i sa stresom. Neočekivana stresna situacija u trenu može promijeniti stanje organizma i razviti netoleranciju ne neku namirnicu koju smo prije sasvim normalno konzumirali bez ikakvih neželjenih posljedica na organizam. Organizam je jednostavno dovesti u red i uspostaviti njegovo dobro funkcioniranje. Potrebno ga je samo osluškivati i i naučiti uočavati tegobe koje se javljaju nakon konzumacije određene vrste hrane. Ljude valja educirati o hrani i ukazati im na to da hrana koju obožavaju jesti može biti uzrok njihovih tegoba. Ne treba jesti samo ono što nam je fino, nego ono što je korisno i zdravo za naš organizam. Hrana ima veliki značaj i stvarnu moć da nas održi zdravima.
Test intolerancije
Za provjeru intolerancije na hranu provodi se ELISA test kojim se u serumu utvrđuje prisutnost IgG antitijela na proteine različitih vrsta namirnica (ukupno 93) po sastavu prilagođenih mediteranskoj prehrani.
Test podrazumijeva određivanje koncentracije specifičnog IgG na 93 različite prehrambene namirnice. Kada se jednom obavi test intolerancije na hranu, primjenjuje se jednostavan eliminacijski program prehrane – odnosno iz prehrane se izbacuje sva hrana i sastojci hrane koji pokazuju visok stupanj intolerancije.
Intolerancija i debljina
Dokazano je da hrana koja uzrokuje nepovoljnu reakciju intolerancije stvara cirkulirajuće imunokomplekse antigen-antitijelo koji povećavaju tlak krvi, uzrokuju zadržavanje vode u tijelu i zbog toga povećanje tjelesne težine. Kada napravite test intolerancije te izabacite iz prehrane namirnice na koje ste preosjetljivi, može se postići gubitak težine čak i veći od 10 kg u mjesec dana. Osim toga, možete se riješiti ostalih zdravstvenih poremećaja koji su uzrokovani intolerancijom na neke namirnice.
Na jelovniku obavezno lisnato zeleno povrće
Doc. dr. sc. Donatella Verbanec
Kad se nakon pomnih pretraga otkrije koja namirnica uzrokuje alergiju, liječnik preporučuje pacijentu strogu dijetnu prehranu bez "uzročnika" bolesti. Tada je preporučljivo jelovnik obogatiti tamnozelenim lisnatim povrćem: špinat, rikula, maslačak, blitva, kupusnjače i radič, crvenim trešnjama te bijelim krumpirom, kozjim mlijekom i svježim kravljim sirom. Svakodnevno se mora jesti voće žute i narančaste boje (limun, naranče, mandarine, marelice i dr.), jer sadrži beta-karoten ili preteču vitamina A.
Savjetuje se i izbjegavanje namirnica koje sadrže konzervanse i visok postotak aminokiseline histidina, odnosno tvari iz koje nastaje histamin. Riječ je o konzerviranim proizvodima, rajčici, rakovima, trajnim sirevima, čokoladi, šumskom voću, bjelanjku, pivu, školjkama i vinu. Stoga bi bilo uputno da svi ljudi s alergijskim reakcijama poslušaju preporuke liječnika i dijetologa, pa da redovito konzumiraju namirnice koje smanjuju histamin u krvi. Ponajprije bi zbog jakog antioksidansa epigalokatehina i polifenola trebali piti zeleni čaj te čaj ružmarina i lavande koji sadrže ružmarinsku kiselinu, poznatu tvar u borbi protiv alergija. Citrusi s velikim količinama vitamina C stabiliziraju membrane mastocita, stanica prepunih histamina, pa na taj način koče suvišno oslobađanje tog biogenog amina koji je posrednik alergijskih reakcija.
Svakodnevno bi trebalo konzumirati sjemenke suncokreta (koliko stane na dlan ruke), jer su rudnik vitamina E i minerala selena. Razlog je antioksidativno djelovanje tih tvari koje smanjuju i upalne reakcije organizma, dok selen sudjeluje i u građi enzima koji sprečava prijevremeno starenje. Istodobno će ananas kao izvor bromelina, enzima koji rastapa katar i sluz, pomoći pri apsorpciji i bržem djelovanju drugih antioksidansa na ciljanom tkivu. Bromelin je učinkovit i kod poboljšanja apsorpcije kvercetina, molekule koja smanjuje lučenje histamina u krvi i smanjuje simptome alergije. A zbog kvercetina i vitamina C trebalo bi pojesti i jedan kivi na dan te jelo začiniti s malo đumbira, koji povoljno utječe na probavu, djeluje protuupalno, smanjuje mučnine i simptome alergije.
