Iako je gotovo 99 posto ukupnog kalcija u organizmu pohranjeno u kostima, onih preostalih jedan posto itekako je važno za odvijanje niza važnih vitalnih procesa. Naime, kalcij je nužan za rast i pravilnu funkciju svake stanice u našem organizmu. Osim toga, on služi i kao neka vrsta poštara koji omogućuje komunikaciju između stanica i prijenos podražaja u živcima. Sudjeluje u procesima kontrakcije mišića, u regulaciji propusnosti stanične membrane, izlučivanju nekih hormona (inzulin), regulaciji enzima, širenju i sužavanju krvnih žila, a prijeko je potreban i za pravilan rad srca i zgrušavanje krvi.
Zbog svih tih važnih "dužnosti" kalcija, za zdravlje organizma nužno je održavanje njegove razine u krvi u točno utvrđenim i vrlo uskim homeostatskim granicama, između 2,2 i 2,7 mmol/l. Da bi se ta količina održala, potrebno je svakodnevno unositi dovoljne količine kalcija, jer ga u suprotnom organizam sam krade iz kostiju, koje su glavno skladište tog minerala. Naime, ako kalcij u krvi padne ispod donjih normalnih vrijednosti, organizam će, budući da mora funkcionirati, po cijenu gubitka kalcija iz kostiju povećati njegovu količinu u krvi. Potraje li taj manjak u krvi dulje vrijeme pa organizam povlači mnogo kalcija iz kostiju, one će s vremenom postati krhke i lomljive, odnosno doći će do razvoja osteoporoze.
Kalcij treba skupljati od djetinjstva
Koštano tkivo kontinuirano se izgrađuje i razgrađuje tijekom cijelog života te se u roku od deset godina obnovi cijeli kostur, a u toj pregradnji ključnu ulogu ima upravo kalcij. U mladosti procesi izgradnje prevladavaju nad razgradnjom te dolazi do povećanja koštane mase i postizanja vršne koštane mase između 25. i 35. godine života, nakon čega razgradnja počinje nadmašivati stvaranje kostiju te dolazi do postupnog gubitka koštane mase. Kojom će se brzinom ona gubiti ovisi o brzini pregradnje kosti, ali i o tome koliko smo zaliha napravili tijekom djetinjstva i mladosti, odnosno koliku smo vršnu koštanu masu postigli. No, nužan preduvjet da bi se uopće postigla odgovarajuća vršna koštana masa jest unos dovoljne količine kalcija (mlijeka i mliječnih prerađevina) u najranijem djetinjstvu, jer se u suprotnom kosti nemaju iz čega izgraditi. Zadovoljenjem potreba za kalcijem tijekom dojenačke dobi, djetinjstva i adolescencije, kad kosti rastu i jačaju, osigurava se postizanje dobre vršne mineralne gustoće kosti te se na taj način osigurava "pohrana" kalcija u kosti, iz kojih će se uzimati ovisno o potrebama. Što više kalcija ima u kostima, one će u kasnijem životu biti snažnije i koštana masa će se sporije gubiti, posebno nakon 35. godine. S obzirom na to da su kosti dinamično tkivo i stalno se obnavljaju, unošenje dovoljnih količina kalcija ne samo da uvelike može spriječiti nastajanje osteoporoze i osteomalacije, gubitka koštane mase, nego može i znatno smanjiti rizik od nastanka nekih oblika raka (ponajprije raka debelog crijeva), povišenoga krvnog tlaka i drugih poremećaja.
Gdje ima kalcija
Najbogatiji su izvori kalcija mlijeko i mliječni proizvodi te srdele, posebno zajedno s kostima. Bogat izvor su i soja, sojino brašno, crvena paprika i dagnje. Jedna litra kravljeg mlijeka ili pet čašica jogurta sadrži oko 1250 mg kalcija, što zadovoljava dnevne potrebe zdravog organizma za tim elementom (od 1000 do 1500 mg). Od nemliječnih proizvoda dobri izvori kalcija su orašasti proizvodi i grah. No, kod nedovoljnog unosa hranom ili u stanjima kad postoji povećana potreba za kalcijom, kao u trudnoći, dojenju ili postmenopauzi, kalcij se u organizmu može nadoknaditi i uzimanjem nekog od pripravaka u tabletama. Na bolju ili lošiju apsorpciju mogu utjecati razni faktori, poput dobi ili načina života, što također valja imati na umu. Primjerice, u novorođenčadi i male djece, kod kojih su potrebe za kalcijem vrlo velike, apsorpcija može iznositi i do 60 posto, u odrasloj dobi se sposobnost iskorištenja smanjuje za 15-20 posto te se sa starenjem nastavlja smanjivati.
