Svatko od nas zna barem jedan pouzdan ili manje pouzdan recept ili način kako na brzinu osnažiti imunitet. Donosimo stručno objašnjenje nekih činjenica o imunitetu.
Med može ublažiti simptome alergije
Ako je vjerovati znanstvenicima, ovaj bi mit mogao biti točan. Teorija glasi: pčele skupljaju pelud s mnogih biljaka koje uzrokuju svrbež očiju, tako da konzumiranje male dnevne doze domaćeg meda, a s njim i peludi, može stimulirati imunološki sustav i smanjiti alergije, objašnjava Miguel P. Wolbert, alergolog i imunolog iz Centra za alergije i astmu u Evansvilleu. Osim toga, med može pomoći u ublažavanju kašlja. Istraživanja učinaka meda provedena na Kalifornijskom sveučilištu pokazala su da se konzumacijom meda povisuju razine antioksidansa u organizmu. Dvadeset i pet osoba koje su sudjelovale u toj studiji konzumirale su dnevno četiri do deset jušnih žlica meda. Nakon mjesec dana razina antioksidansa u njihovoj krvi znatno se povećala. Istraživači na Sveučilištu Penn State utvrdili su da je med učinkovitiji u suzbijanju kašlja od dextromethorphana, koji je aktivni sastojak u sirupima i tabletama za liječenje kašlja. No, med nije preporučljivo davati djetetu mlađem od godinu dana: med može sadržavati spore bakterija koje uzrokuje botulizam, a to nezreo imunološki sustav dojenčeta teško može podnijeti.
Dojenje slabi majčin imunitet
To nije točno. Ako žena nije u nekom metaboličkom deficitu, dojenje ne smanjuje njezin imunitet. Iscrpljene su većinom žene koje su anemične iz nekog drugog razloga. Manjak željeza sam po sebi ima za posljedicu slabiji imunitet i sklonost infekcijama, jer je željezo važan sastojak važnih enzima, a ne samo hemoglobina. Ovo treba prepoznati i eventualno nadoknaditi preparatima željeza, i to ako je deficit velik i ne može se nadoknaditi prehranom bogatom željezom. Zdrava dojilja, koja ne pati od kroničnih bolesti i normalno se hrani, ne treba dodatne vitamine tijekom dojenja. Nije preporučljivo uzimati više vitamina od potrebne količine.
Vitamin D pomaže osnažiti imunitet
U studiji u kojoj je sudjelovalo više od 300 japanske djece ona koja su dnevno unosila vitamin D (1200 ij) bila su 40 posto otpornija na zarazu virusom gripe od djece koja su primala placebo. Studije pokazuju kako nutrijenti mogu pomoći imunološkom sustavu da identificira i uništi štetne bakterije i viruse, kaže Adit Ginde, stručnjak s Medicinskog fakulteta u Denveru. Šalica mlijeka daje oko 115 IJ vitamina D, a preporučene dnevne količine potrebne za održavanja normalnog zdravlja su od 200 do 400 jedinica. Vitamina D, osim u mlijeku, ima u masnoj ribi (losos, srdela), jajima, maslacu. Najveći rizik od manjka vitamina D imaju stariji ljudi, dijabetičari, bubrežni bolesnici, osobe koje ne izlaze van ili imaju tamniju boju kože.
Češnjak i aloe vera su prirodni antibiotici
Još jedan točan mit. Češnjak je najjači prirodni antibiotik i dobro ga je jesti barem jednom tjedno. Sirovi češnjak bolji je od kuhanog, ali kuhanjem se ublažava njegov miris, a to će mnoge nagnati da ga kuhaju. Neki kupuju tablete s češnjakom, no mi bismo ipak preporučili svježi češnjak s tržnice. Drugi važan prirodni saveznik dobrog imuniteta je aloe vera. Ona se ponekad opisuje kao čudotvorna biljka koja liječi sve bolesti. Ne bismo išli tako daleko, ali je preporučujemo.
Za jak organizam treba osam sati sna dnevno
Ovaj je mit djelomično točan. Svatko od nas ima drukčije potrebe za snom i zato nije moguće definirati koliko je sati sna idealno. Neke osobe trebaju samo šest sati sna, a neke i do deset. To ovisi i o životnoj dobi, godišnjem dobu, o tome koliko ste fizički aktivni i o raznim drugim čimbenicima. Važno je da se dobro naspavate. Dobar san povezan je s lučenjem hormona važnih za naše tijelo. Dobar san poboljšat će sposobnost razmišljanja, popraviti raspoloženje, čak i poljepšati kožu (zato se kaže “beauty sleep”). Nedovoljna količina sna narušava imunitet.
Pileća juha najbolji liječi prehladu
Domaća pileća juha sa zelenjem i mrkvom, čini se, doista je dobra stvar. Pomaže da se tijelo oslobodi patogenih virusa i bakterija, a pomoći će i da ostanete hidrirani te podiže temperaturu dišnih puteva, što pomaže u izbacivanju sekreta. Povrće jarkih boja sadrži blagotvorne biljne pigmente i antioksidanse, tvari koje štite stanice od slobodnih radikala koji izazivaju rak i druge bolesti. Volite li ljuto, u juhe i variva dodajte čili, đumbir ili feferon – toliko da ne naštetite probavi ili okusu. Ljuti začini sadrže kapsaicin, fitokemikaliju zaslužnu za “vatreni” okus koja ublažava začepljenost dišnih putova i djeluje antibakterijski.
Probiotici čuvaju zdravlje
Slobodno posegnite za dozom probiotika jer oni bi se doista mogli nazvati čuvarima zdravlja. Pomažu u održavanju dobrog zdravstvenog stanja, u prvom redu poboljšavajući imunološke funkcije, održavajući normalnu želučano-crijevnu funkciju te sprečavajući infekcije. Probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu floru, no kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora. Bakterije mliječne kiseline koriste se u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija iako često nemaju dokazan probiotički učinak. Danas na tržištu postoji velik izbor probiotičkih pripravka (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku.
Zeleni čaj smanjuje rizik od mnogih bolesti
Japansko je istraživanje pokazalo da zeleni čaj doista ima moć u očuvanju zdravlja. Istraživanje u kojem je promatrano više od 40.000 ljudi pokazalo je da zeleni čaj može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti gotovo za četvrtinu, smanjuje rizik i od drugih bolesti, a na taj način produljuje životni vijek. Zeleni čaj je kao napitak koristan u borbi protiv akni. Olakšava probavu i pomaže detoksikaciju organizma, što je dobrodošla pomoć u sprečavanju nastanka akni. Zeleni čaj ne bi se trebao piti sa šećerom jer se na taj način smanjuje njegova učinkovitost.
Polifenoli, snažni biljni antioksidansi, ono su zbog čega zeleni čaj ima povoljan učinak na imunološki sustav. Jedna laboratorijska studija sugerira da određena vrsta polifenola katehina ubija viruse gripe.
Topljiva vlakna pobjeđuju upale
Posegnite za voćem i povrćem bogatim topljivim vlaknima jer mnogo je dokaza da su doista učinkovita. U časopisu Brain, Behavior and Immunity objavljeno je kako su se miševi koji su jeli hranu bogatu topljivim vlaknima za šest tjedana oporavili od bakterijske infekcije, što je upola kraće od miševa koji su dobivali obroke koji sadrže mješovita vlakna. Topljivim vlaknima bogati su agrumi, jabuke, mrkva, grah i zob, a pomažu u borbi protiv upala. Netopljivih vlakana ima u pšenici, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i zelenom lisnatom povrću i važna su za cjelokupno zdravlje, ali nemaju isti učinak na imunitet kao topljiva vlakna. Vlakana bi ukupno dnevno u organizam trebalo unijeti oko 38 grama.
Pastile cinka skraćuju prehladu
Evo još jednog sredstva koje pouzdano možete isprobati kad vas napadne prehlada. U studiji objavljenoj u časopisu Journal of Infectious Diseases objašnjeno je kako su se odrasli koji su cink u obliku pastila (13,3 mg svaka dva do tri sata) koristili za vrijeme prehlade oporavili tri dana prije nego oni koji su dobili placebo. Iako dnevna doza cinka ne smije prelaziti preporučeni dnevni maksimum od 40 mg, koristite li cink u pojačanoj dozi tijekom prehlade, nećete pogriješiti, kaže autor studije Ananda Prasad. Znanstvenici misle da se cink veže na stanične receptore u ustima i grlu te blokira prodiranje i širenje virusa. Cink dolazi u mnogim oblicima, ali samo su se pastile pokazale učinkovitima.
Kako podići imunitet
Zbog oslabljenog imuniteta mogu se javljati ponovljene upale, kronične infekcije i nedovoljno ozdravljenje organizma. Simptomi mogu biti kašalj, temperatura, mršavljenje, bijele naslage na sluznici usne šupljine, ponavljane upale uha, povećani limfni čvorovi, ponavljane infekcije gljivicama i povećana slezena…
Jedino sigurno sredstvo za stvaranje otpornosti prema nekim uzročnicima bolesti je cijepljenje. Svi bi trebali voditi računa o stalnoj zaštiti imunološkog sustava, a to uključuje sprečavanje širenja mikroorganizama odgovarajućom higijenom ruku i dezinfekcijom predmeta za opću upotrebu, fizičku aktivnost, hranu bogatu antioksidansima, dovoljno sna, dovoljno tekućine, relaksaciju i reduciranje stresa. Uz to, ne smije se zanemariti ni utjecaj psihološko-socijalnih čimbenika kao što su pozitivan životni stav i društvenost. Pažljivo birajte vitamine i minerale koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji te se prije kupnje posavjetujte s liječnikom. Dugotrajno uzimanje nekih pripravaka u velikim dozama može biti opasno. Mogući štetni učinak takvih preparata ovisi o vremenu uporabe, dozi, dobi i životnim navikama, pa tako, na primjer, dugotrajna uporaba beta-karotena u starijih osoba ili pušača može biti vrlo štetna.
