Nastojanja da se hrani zdravije i redovito vježba svakako su hvalevrijedna i poželjna za zdravlje, no želja za zdravim življenjem može prijeći u krajnost i postati opsesija. Sve počinje bezazleno i u želji da se osoba hrani zdravije, radi mršavljenja ili izbjegavanja bolesti. No, kada netko postane veći dio dana zaokupljen pripremom hrane i planiranjem jelovnika za nekoliko dana unaprijed, kada hrana koju jedu postaje primarna stvar u životu i kada osjeća krivnju ako pojede nešto izvan planiranog jelovnika, stvar se otela kontroli. Želja za zdravom prehranom pretvara se u ortoreksiju. Ortoreksičari žele jesti samo biološki ispravnu i zdravu hranu bez pesticida, herbicida i dodatnih tvari poput konzervansa. Takav način prehrane postaje nezdrav u trenutku kad sve ostalo postaje manje važno od kreiranja kvalitetnog jelovnika. Javlja se i osjećaj superiornosti nad ljudima koji se drugačije hrane i jedu ono što im je ukusno, ne mareći puno za zdravlje.
Kako razmišlja ortoreksičar
Osjećaj krivnje pri jedenju nezdrave, kalorične i masne hrane, sumnjičavost zbog hrane čije podrijetlo ne znaju i snažan osjećaj krivnje nakon propuštenog treninga tipične su osobine ortoreksičara. Poremećaj poznat kao orthorexia nervosa prvi je put definirao 1997. godine doktor Steven Bratman, specijalist alternativne medicine. Liječnici upozoravaju da je opsesija zdravom hranom opasna, jer se kod ekstremne opsjednutosti često javljaju gubitak težine i pothranjenost. No, ortoreksija je često samo izvor psihološkog stresa, a ne fizička opasnost, smatra dr. Bratman. Ortoreksija može voditi u poremećaj prehrane kada počne utjecati na socijalni život osobe koja postavlja zahtjeve prema sebi i svom načinu prehrane. Smanjenje socijalnih kontakata zbog uskog izbora hrane (propuštanje nezdravih ručkova, večera i druženja općenito) glavna je i osnovna smjernica u postavljanju dijagnoze ovog poremećaja uz osjećaj superiornosti nad onima koji ne znaju i ne žele znati što je za njih dobro.
Imajte mjeru!
Mnogi od nas, u želji za boljim i zdravijim izgledom, počinju izbacivati neke namirnice s jelovnika ili provoditi neke dijete. Nutricionisti preporučuju da se pri dijeti, na primjer, ne izbacuje potpuno nijedna vrsta namirnica. Uživajte u jelu u normalnim granicama i količinama jer ipak je dijeta samo oruđe kojim ćete lakše stići do cilja, zdravijeg tijela i uma, ali je u konačnici važno da dugoročno ima pozitivan učinak na oboje.
Europljani u strahu zbog hrane
Prema Eurobarometru, istraživanju koje provodi Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFSA), u 2010. godini 47 posto Europljana strahovalo je da će ih hrana koju konzumiraju učiniti bolesnim, čak više od onih koji su se bojali prometnih nesreća (34 posto). Štoviše, prema anketi, 24 posto Europljana provjerava broj kalorija i hranjivih tvari u hrani koju jedu.
Kako prepoznati ortoreksičara
Ako potvrdno odgovorite na četiri ili više pitanja, moguće je da je i vas zahvatila ortoreksija.
1. Provodite li više od tri sata dnevno razmišljajući o zdravoj hrani?
2. Planirate li obroke nekoliko dana unaprijed?
3. Je li vam prehrambena vrijednost obroka važnija od uživanja u jelu?
4. Jeste li primijetili da vam se kvaliteta života promijenila otkad se povećala kvaliteta vaše prehrane?
5. Jeste li postali stroži u izboru hrane koju jedete?
6. Jeste li se odrekli hrane u kojoj ste nekad uživali kako biste konzumirali samo "pravu" hranu?
7. Povećava li vam konzumacija zdrave hrane osjećaj samopoštovanja?
8. Osjećate li krivnju pojedete li nešto izvan svog jelovnika?
9. Izolira li vas vaša prehrana iz društvenog života?
10. Osjećate li potpuni mir i kontrolu nad sobom kada se zdravo hranite?
