O različitom podnošenju bolesti među spolovima za Vitu piše prof. psihologije Ana Žele.
Razlike između žena i muškaraca uočavamo na poslu, u krugu obitelji, u odnosu s prijateljima i poznanicima. Razlog tome nisu samo razlike u strukturi mozga i ostalih neurofizioloških struktura, nego drugačiji odgoj te efekt spolnih uloga i sociokulturnih uvjerenja. I razlike u doživljaju bolesti sastavni su dio spolnih razlika, koje nam život čine ponekad zanimljivijim, a ponekad i malo težim.
Ljudi različito reagiraju na bolest. Spektar reakcija je širok jer svaki pojedinac doživljava bolest na svoj način. Unutar tog dijapazona reakcija možemo klasificirati četiri područja u kojima se reflektiraju promjene.
• Misli: neugodne misli, analiziranje nedavnih događaja (npr. nalaza) i predviđanje budućih (npr. Hoću li ozdraviti? Mogu li na posao ili da otvorim bolovanje?).
• Ponašanje: problemi sa spavanjem, plač, pojačan ili smanjen apetit, provjeravanje simptoma bolesti.
• Tjelesni aspekt: umor, znojenje, ostajanje bez daha, panika, crvenilo itd.
• Osjećaji: šok, poricanje, anksioznost, strah, depresija, ljutnja, bezvoljnost.
Žene češće kod liječnika
Kad je u pitanju bolest, ne samo da se razlikujemo kao pojedinci, nego postoje i specifičnosti s obzirom na spol. Žene češće koriste zdravstvenu pomoć, općenito više odlaze liječniku, pa tako i u slučajevima kada je primarni razlog traženja medicinske pomoći bol. Imaju više bolnih događaja u životu, u više područja tijela, s većom učestalošću i većim intenzitetom nego muškarci.
Dosadašnja istraživanja uglavnom ukazuju na to da žene imaju niži prag boli, ali i bolje razlikuju bolne podražaje, tj. osjetljivije su nego muškarci. Slične ili iste bolne podražaje u odnosu na muškarce procjenjuju bolnijima, imaju niži prag tolerancije, tj. manje su spremne trpjeti bol. Stoga se pitamo što leži u osnovi tih razlika? Dva su pristupa u odgovoru na ovo pitanje.
Različit doživljaj boli
Prvi se pristup zasniva na biološkim razlikama među spolovima. Neke od razlika u učestalosti doživljaja boli iz epidemioloških podataka relativno su lako objašnjive anatomsko-biološkim čimbenicima. Zbog razlika u reproduktivnim organima te reproduktivnom ciklusu postoje razlike u učestalosti doživljaja boli u žena i muškaraca. Veliki postotak žena redovito trpi intenzivnu bol za vrijeme mjesečnice. Tu se nadovezuju i hormonalne razlike između muškaraca i žena. Hormoni su važni regulatori homeostaze i bioloških funkcija organizma. Kod žena su hormonalne promjene znatno varijabilnije. Poznato je da takve promjene uslijed menstrualnog ciklusa mogu biti povezane s različitim promjenama u organizmu u rasponu od termoregulacije do psiholoških promjena u raspoloženju. Takve promjene mogu potencijalno biti povezane i s doživljajem boli. Zanimljivo je da u vrijeme prije ovulacije žene pokazuju najviše pragove za bol i najveću toleranciju – a to je vrijeme kada je razina progesterona najniža.
Drugi pristup u pokušaju objašnjenja spolnih razlika u doživljaju boli temelji se na psihosocijalnim čimbenicima, tj. razmatranju važnosti spolnih uloga te očekivanja povezanih uz njihove stereotipe. Od dječaka se češće očekuje da se ponašaju stoički i da se ne žale na bol, dok se djevojčice potiče da iskazuju osjećaje, pa i one koje se javljaju u slučaju boli. Kod odraslih to može dovesti do razlika u spremnosti da se govori o boli. Muškarci procjenjuju svoju izdržljivost na bol iznadprosječnom.
Pomozite sami sebi
Bez obzira na to kojeg smo spola, doživljaj bolesti nije nimalo ugodan. Kako se što bolje nositi s boli i informacijom da nismo potpuno zdravi?
• Bolest ima i pozitivne strane
Iako nam se na prvi pogled ne čini tako, ponekad nas neka gripa ili viroza može podsjetiti da malo zastanemo u užurbanom ritmu života, da se osvrnemo oko sebe ili nađemo vremena za odmor. Kad smo stalno u žurbi, imunološki sustav je slabiji pa se i lakše razbolimo.
• Dobrodošle su lagane aktivnosti
Kako bismo što prije dočekali povratak u formu, dok smo bolesni možemo slušati omiljenu glazbu za koju inače nemamo vremena, možemo posuditi drag nam film, gledati fotografije, planirati što ćemo raditi kad ozdravimo.
• Ostanite aktivni
Kod akutnih bolesti važno je aktivno suočavanje, odlasci na pretrage i pridržavanje uputa liječnika. Kod kroničnih bolesti važna je prilagodba na nove uvjete, zapravo prihvaćanje bolesti kao sastavnog dijela života. Pod aktivnošću se smatra i održavanje životne energije, jer se samosažaljenje nipošto ne savjetuje.
• Maknite fokus s bolesti
Važno je da bolest ne postane središnja negativna točka našeg života na dugoročnijem planu. Trebamo imati balans između obitelji, posla, prijatelja i sitnih zadovoljstava. Kada smo isključivo usmjereni na bolest, i to tijekom duljeg perioda, opterećujemo i sebe i druge.
• Budite otvoreni za primanje pažnje
Kad nam ukućani žele skuhati čaj ili kad nas prijatelji žele posjetiti, to treba biti dobrodošla gesta. Trebamo izbjegavati shvaćati to kao da ih opterećujemo. Vjerojatno ni nama ne bi bilo teško pripremiti obrok za bolesnog supruga, dijete ili prijateljicu. Stoga se slobodno možemo prepustiti njihovoj pažnji i uživati u tome.
Suočavanje sa stresom
Još neki zanimljivi specifični (socijalni) čimbenici imaju ulogu u pojavi spolnih razlika. Dobar primjer za to je jedno istraživanje u kojem se pokazalo da su muški ispitanici pred atraktivnom ženom iskazivali manje boli nego pred muškarcem. Takva razlika nije uočena kod žena.
Jedan od mogućih dodatnih čimbenika postojanja spolnih razlika u doživljaju boli mogao bi biti i mehanizam suočavanja s boli. Bolest je zasigurno stres, pa se onda suočavanje s boli zapravo odnosi na suočavanje s određenom vrstom stresa. Žene su općenito sklonije suočavanju sa stresom (bolešću), usmjeravanju na emocije (npr. povlačenje u osamu, potiskivanje i izbjegavanje, smanjenje napetosti, traženje emotivne potpore drugih), dok se muškarci, čini se, više usmjeravaju na doživljaj intenziteta boli.
