Štednja je riječ prema kojoj ljudi u ovim našim krajevima zapravo imaju averziju. Navikli su da štednja ne znači akumuliranje onoga čega im pretječe – novca na banci,recimo – nego oduzimanje od onoga čega ionako nemaju dovoljno – mesa natrpezi, recimo. Stalno bombardirani štednjom, ljudi često preskoče korisne savjete za štednju koji im ne bi oduzeli na kvalitetiživota, a poboljšali bi stanje u novčaniku. Stoga ovdje nećemo govoritio štednji, nego o pametnom raspolaganju energijom u vlastitoj kući, piše slobodnadalmacija.hr.
Prema iskustvima koje imate s vlastitim navikama, a vjerojatno i navikama drugih u čije kuće zalazite, znate da vam se često ne da potražiti odgovarajući poklopac za lonac u kojemu se kuhaju krumpiri, ili čekate da uzavre voda kako biste stavili tjesteninu ili rižu. S poklopcem, voda će uskuhati barem za trećinu brže. Jedina energija koju ovdje ne treba štedjeti je ona vaša, potrebna da pronađete odgovarajući poklopac.
U bilo kojem trenutku večeri zaustavite se u centralnom dijelu vaše kuće/stana i osvrnite se oko sebe: koliko je svjetala nepotrebno upaljeno? Aha – dva u kupaonici (iznad ugledala i na stropu), dva u kuhinji, jedno u dječjoj sobi, dvije sobne lampe u dnevnoj sobi… Pogasite!
Podignite rolete
Televizor vam je, osobito u vrijeme školskih praznika, stalno u pogonu, od jutra do mraka. Uključen je i dok su djeca na kompjutoru, i dok su vani na igralištu, i dok ručate… Ne samo što bacate električnu energiju nego bacate i sate inače ograničenog trajanja vašeg televizora.TV aparati nove generacije predviđeni su da besprijekorno rade oko 100.000 sati. Bacite danas dva, sutra tri sata… Čemu?
Nervira vas prljavo posuđe/prljava odjeća, pa svako malo uključujete makinju za suđe/rublje, bez obzira što nije puna? Greška. Jeftinije vam je pričekati količinu koja će napuniti strojeve do maksimuma. Nije u pitanju nikakva posebna štednja, samo racionalan pristup koji će vam ostaviti u džepu nešto novca od struje, vode i deterdženta. Koristite klima-uređaj, ovisnik ste i ljeti i zimi?
Dobro, vrućine su ovoga ljeta nesnošljive, ali čim mrvicu popuste, boljeje rashlađivati se umjerenim strujanjem zraka. Zimi, recimo, svi koji to mogu trebali bi koristiti solarnu energiju i, ako su im prozori na sunčanoj strani, već ujutro podići sve rolete, raširiti sve grilje i pustiti da se kuća zagrijava kroz staklo.
Usporedite račune
Ako nemate vanjsku izolaciju na kući, sve prethodno rečeno bit će manje isplativo raditi. Dobra izolacija zidova, te prozora i vrata, može uštedjeti– pazite ovo! – do 60 posto električne energije potrebne za grijanje. Eto – namjerno smo preskočili štedne žarulje, kućanske aparate A-klase isve one stvari u koje najprije treba uložiti da bi se isplatile.
Orijentirali smo se na neke od najjednostavnijih načina pametnog raspolaganja energijom, koji možete početi primjenjivati prve minute nakon čitanja ovoga teksta. A koliko sve ima smisla, provjerite na računu – usporedite račun za struju iz jednog nepametnog i jednog pametnog mjeseca, ali neka to budu mjeseci u istom godišnjem dobu, s približno istim meteorološkim karakteristikama i bez vašeg većeg odsustvovanja iz kuće.
Jer, teže je usporediti srpanj, mjesec kad se stalno rashlađujete tuširanjem i klimom, ili uopće niste kući, s rujnom, recimo, kad tuširanje više puta dnevno prestaje, hlađenje nije više, a grijanje nijejoš potrebno.
