Prije ili kasnije svaki vrtlar podlegne želji da zasadi lavandu,romantičnu biljku koja već gotovo 2000 godina ukrašava dvorišta ivrtove širom svijeta, piše slobodnadalmacija.hr.
Stari Grci rabili su je u medicinske svrhe i za dezinfekciju, aRimljani su njezinim eteričnim uljima obogaćivali svoje kupke koje susmirivale duh. Upravo zbog toga vjeruje se da je lavanda ime stekla odlatinskoga glagola “lavare”, što znači “kupati se”. Naši precikoristili su je radi brojnih koristi, kao cvjetni dodatak hrani ili kaopunjenje za jastuke protiv nesanice, do aromaterapije.
Dragocjeno ulje
Lavanda je jedna od najraznovrsnijih trajnica, ima ih 48 vrsta te čakdvjestotinjak sorti i varijeteta. Prvi zapis o lavandi datira iz 13.stoljeća pa se drži da je u to doba počelo njezino širenje u srednjojEuropi.
Najstarija i najpoznatija je prava lavanda (Lavandula officinalis, L.vera ili L. angustifolia), izvorna vrsta prenesena iz prirode, čijim sukrižanjem nastale brojne podvrste i hibridi poznati kao fina iliengleska lavanda. Široko rasprostranjene vrste još su i širokolisnalavanda (Lavandula spica ili L. latifolia) te španjolska lavanda(Lavandula stoechas).
U rasadnicima se mogu nabaviti brojni hibridni križanci prave iširokolisne lavande poznati pod imenom “lavandini”, koji su robusnijegizgleda, dužih cvjetnih stabljika te širih listova od svojih roditelja.Uz to, imaju veći udio ulja u cvijetu te veći prinos, zbog čega se,osim u vrtovima, sade i na farmama. I poznata hvarska lavanda genetskije zapravo lavandin, a najrodnija od naših nekoliko sorti nosi imebudrovka, navodno po Budroviću koji ju je donio na Hvar.
Lavanda je nezamjenjiva u vrtovima zbog aromatična mirisa i zagasiteljubičaste boje. No, ima ih i u drugim nijansama, od lila i ružičastedo žute i bijele boje, ovisno o sorti, a razlikuju se i po visinirasta. Tako se od sorte visoke 70 centimetara mogu oblikovati živice,dok je niske, kompaktne sorte bolje zasaditi kao pojedinačne grmiće.
Originalno sve divlje lavande potječu s Mediterana, a njihova prirodnastaništa protežu se od Kanarskih otoka i Madere, preko sjeverne iistočne Afrike te juga Europe, sve do Arabije, čak do Indije. To je irazlog zašto lavanda najviše voli kamenita područja na direktnom suncu,pa na takvim mjestima najbolje i cvate. Ipak, posljednjih su stotinjakgodina u rasadnicima uzgojeni brojni hibridi prilagođeni drugim,hladnijim kontinentalnim podnebljima, pri čemu lavanda lakše podnosihladnoću nego vlagu.
Vinska kriza
U Dalmaciji, a posebice na otoku Hvaru, lavanda, odnosno lavandinpočeli su se intenzivno saditi za vrijeme “vinske krize” nakon Prvogsvjetskog rata. Danas traje proces revitalizacije uzgoja lavande uHrvatskoj pa se nasadi njezinih odgovarajućih hibrida, osim uDalmaciji, uzgajaju i u unutrašnjosti Hrvatske te u Istri.
