Prehrana s velikim udjelom vlakana osigurat će zdravi snažan razvoj crijevne flore. Tu na scenu stupaju prebiotici. Odprobiotika ih razlikuje samo jedno slovo, no riječ je o dva različitapojma, a jedni bez drugih ne mogu, piše vita.jutarnji.hr.
Probiotici se, naime, mogu razmnožavati samo u odgovarajućemambijentu i uz odgovarajuće izvore hrane. Prebiotici pak nisu živimikroorganizmi, poput probiotika, već neprobavljivi sastojci nekihnamirnica koje konzumiramo. Riječ je o oligosaharidima, neprobavljivimugljikohidratima (čovjek nema enzime potrebne za njihovu razgradnju),kao što su celuloza ili pektin koji su prisutni u voću, povrću teopćenito u mnogim namirnicama biljnog porijekla. U našem organizmu tišećeri postaju hrana za "dobre" bakterije (primjerice bifidobakterije ilaktobacile) te potenciraju njihovu aktivnost, a time i razmnožavanje.
Cikorija – vrelo prebiotika
Prebiotici u prehrambenim proizvodima dolaze u obliku inulina,oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS). Inulin i FOS su molekulefruktoze i glukoze koje hrane i potiču razmnožavanje probiotičkihbakterija, posebice bifidobakterije. Oba prebiotika prirodno suprisutna u korijenu cikorije i čičoke (gomoljasta biljka koja potječeiz Amerike), no FOS se može naći i u namirnicama poput luka, šparoga,češnjaka, banana, ječma, pšenice i rajčica. I, naravno, prisutni su ufermentiranim mliječnim proizvodima, u koje se dodaju kako bipospješili preživljenje probiotika, ali i kao blagi zaslađivači, tetvari koje poboljšavaju okus i teksturu mliječnih proizvoda s niskimudjelom masti.
Zašto su dragocjeni
Osim što poboljšavaju svojstva probavne mikroflore, prebiotici imajui druga pozitivna svojstva. Naime, kad bakterija razlomi oligosaharideu našem probavnom traktu, stvara se biturat za koji je znanstvenodokazano da štiti od raka. Uz to, prebiotici su pogodni i zadijabetičare jer imaju glikemijski indeks jednak nuli, odnosno nepotiču izlučivanje inzulina. Ni tu nije kraj njihovim blagotvornimučincima na zdravlje:pridonose poboljšanju sastava intestinalne mikroflore i sniženjuukupnog kolesterola i masti u serumu te poboljšavaju omjer HDL i LDLkolesterola.
Što i kada uzimati
Ako želimo postići pozitivan učinak na crijevnu floru, potrebno je redovito uzimati probiotike i prebiotike. Preporuka je jednom dnevno, ujutro.
Posebno je ta navika korisna za osobe s osjetljivim želucem i želučanim tegobama, poput starijih osoba, male djece i osoba koje često putuju i mijenjaju podneblja, klimu i hranu.
Danas na tržištu postoji čitav niz probiotičkih proizvoda: acidofil,bioaktiv LGG jogurt s inulinom, pa i svježe pripremljenivisokokoncentrirani probiotički proizvodi.
Postoje i vrlo kvalitetniprobiotici u sofisticiranoj proizvodnji tekućeg i praškastog oblikakoji se vrlo spretno spajaju u aktivni oblik. Ljekarne nude i određeneprobiotike u obliku kapsula kao i neke multivitaminske pripravkeobogaćene probiotikom.
