Većina nas čula je priču iz grčke mitologije o tome kako je nastala nada. Pandora, lijepa djevojka koja je bila i dar bogova, imala je kutiju u kojoj je bio njen miraz. Iako nije smjela otvarati kutiju, njena znatiželja bila je veća. Kad ju je otvorila, iz kutije su izašle sve nedaće, a unutra je ostala jedino – nada. Priča kaže da je svijet tada postao turoban, a da je Pandora ponovno otvorila kutiju kako bi iz nje izašla nada. Onda je ljudima ipak bilo lakše. Slično kao u priči, i u našem životu nada je čest pratitelj životnih nevolja i teških perioda. Što je zapravo nada i kako nam pomaže da ipak vidimo svjetlo na kraju tunela, za Vitu piše prof. psihologije Ana Žele.
Bliska optimizmu
Mirta (27), liječnica, prolazila je kroz tešku životnu krizu. Iakoje bila odličan student, nakon fakulteta nikako nije mogla dobitispecijalizaciju u rodnom gradu. Nedavno je prekinula s dugogodišnjimdečkom, što ju je jako pogodilo. Najbolja prijateljica joj se odselilau inozemstvo, tako da se osjećala usamljeno. Uza sve to, imala jeprobleme sa zdravljem koji su trajali već dulje vrijeme. Mirtini koleges fakulteta pitali su se kako se nosi sa situacijom i kako usprkossvemu može prilikom svakog susreta biti vedra.
Zato što u ovoj priči, a i u onima puno težima, postoji nada. Premaznanstvenoj pozitivnoj psihologiji, nadu možemo definirati kaomentalnu, emocionalnu i motivacijsku usmjerenost prema budućnosti. Nadauključuje očekivanje željenih događaja, vjerovanje u pozitivan ishod događanja, vjerovanje da se trud isplati te poduzimanje akcijausmjerenih na cilj. Nada je bliska optimizmu, ali to nisu isti pojmovi,iako imaju dosta zajedničkog. Nada se više odnosi na emocionalniaspekt, dok je optimizam više usmjeren na očekivanja. Za nadu jekarakteristično da uključuje usmjerenost na budućnost, a optimizam višekarakterizira fokusiranje na svjetliju stranu.
Očekujemo najbolje
Ljudi kod kojih je nada izražena u visokom stupnju očekuju najboljei gledaju vedriju stranu života. Njih karakterizira vjerovanje da će,usprkos preprekama, događaji imati pozitivan ishod. Za te ljude jetakođer karakteristično da imaju jasnu predodžbu o tome što žele ubudućnosti. Imaju jasan plan događanja za sljedećih nekoliko godina.Kad dobiju kritiku ili lošiju evaluaciju, usmjere se na sljedećupriliku kako bi bili još bolji.
Nada ima dvije komponente, sposobnost planiranja puta dolaženja doželjenog cilja te sredstva koja ćemo koristiti na tom putu. Osobe svisokim stupnjem nade imaju vjeru da uvijek postoji put koji će nasdovesti do cilja. Iako nam se ponekad čini kako glavnim putem ne možemoići, osoba koja ima izraženu crtu nade naći će neki sporedni put. Usvemu tome važna je i motivacija za postizanje cilja jer dio ljudi imaideju kako započeti ostvarenje cilja i kojim putem ići te koja sredstvakoristiti. Međutim, nisu dovoljno motivirani i odustanu prije kraja.
Učimo se nadati
Znanstvenici kažu kako je nada naučena i kako je nije mogućegenetski naslijediti. Unutar naše obitelji učimo o tome kako ostvaritiono što želimo. Nadajuće misli nastaju u dobi od otprilike dvijegodine. Ključni istraživači u ovom području kažu kako je za razvoj nadevažna povezanost s obitelji. Rezultati istraživanja pokazuju kako teškidogađaji iz djetinjstva, primjerice razvod roditelja, smanjuju nadu.
Koja je bila tajna Mirte, liječnice koja je prolazila tešku životnufazu? Mirta je imala nadu, što znači da ne samo da je vjerovala kako ćese događaji odviti u pozitivnim smjeru nego je točno znala kojim putemdoći do cilja i koja sredstva koristiti. Svaki vikend odvajala je malovremena za kreativno razmišljanje o poboljšanju svog života i svoje biideje podijelila s roditeljima i sestrom, koji su joj pomogli da sedosjeti još mogućih način dolaženja do cilja. Primjerice, što se tičeposla, odlučila je da će prihvatiti posao u drugom gradu kako bi sekasnije vratila u rodni grad, a tada će već imati radno iskustvo. Drugimogući put bilo je volontiranje u rodnom gradu, a treći prihvaćanjeprivremenog posla u farmaceutskoj industriji. Slično je razmišljala zaostale segmente života. Ukratko, Mirta je uvijek imala opcija.
Može se ojačati
Nada je važna jer nas štiti od negativnih razmišljanja i emocijakoje nam nisu ugodne. Evo nekoliko kreativnih načina kako možemo jačatinadu koja nam može biti dobar saveznik u težim vremenima:
• Razmislite o tome gdje se želite vidjeti za nekoliko godina. Mnogiljudi ne znaju odgovoriti na to pitanje jer im se taj period činipredugim. Istraživanja pokazuju da ljudi koji to znaju imaju većuvjerojatnost da će to doista i ostvariti. Stoga, nemojte se bojatimisliti o tome da se vidite kako živite na moru ili kako ste namenadžerskoj poziciji. Važno je imati viziju vlastite budućnosti.
• Planirajte vrijeme na tjednoj bazi. Dnevno planiranje je previšedetaljno, a mjesečno je teže zbog nepredvidljivosti. Planirajte 60posto vremena, jer je nemoguće isplanirati sve i ostavite vremena zaneplanirane događaje i spontanost. Ako je moguće, za svaki dan upišite neki događaj ili aktivnost koja vas posebno veseli.
• Sjetite se kako ponekad važnu ulogu ima i paradoksalna teorijapromjene. Katkad kad nešto jako želimo, ne možemo to dobiti – bezobzira na sve moguće putove do cilja. Stoga je ponekad dobro tu žarkuželju pustiti te se posvetiti drugim stvarima. Kad smo se zaistaopustili, dogodi se paradoks promjene – dobijemo ono što smo željeli.
• Čitajte. Čitajte štiva koja vas mogu informirati. Znanje je moć išto više znate, više rastete. Knjige mogu biti vrlo inspirativne i dajunam širi vidik o tome koji mogući putovi postoje do željenog odredišta.
• Razmislite o tri osobe koje iznimno cijenite. Zapišite na papirkoje ih to njihove karakterne crte čine posebnima i inspirativnima.
• Nađite svoje "sretno mjesto". Razmislite o gradu u kojem živite.Ima li neko posebno mjesto gdje se osjećate dobro i smireno? Postoji lineki park, plaža ili kafić za koje vas vežu posebno lijepe uspomene? Uteškim fazama, posjetite to mjesto koje će vam dati specifičnu energijui ohrabrenje.
Visok stupanj nade vodi uspjehu
Istraživanja su pokazala da osobe s visokim stupnjem nade imajubolja postignuća u akademskom, radnom, poslovnom i emocionalnomsegmentu života. Rezultati istraživanja govore kako su takvi ljudisavjesniji i marljiviji. Pojedinci koji imaju izraženu crtu nade radepopise zadataka i koriste planere.
