Što je to mišja groznica?
“Mišja groznica” ili stručno hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom je virusna bolest čiji je uzročnik virus iz skupine Hanta-virusa, rasprostranjenih u nekoliko vrsta u raznim dijelovima svijeta.
Kako se prenosi?
– Do zaraze može doći nakon izravnog ili posrednog dodira s malim divljim šumskim glodavcima i njihovim izlučevinama. Kod nas su to najčešće riđa voluharica, žutogrli miš, šumski miš, poljski miš te livadna voluharica. Ljudi se mogu zaraziti udisanjem prašine onečišćene zaraženim izlučevinama glodavaca ili unosom uzročnika u usta. Zaraza se ne prenosi među ljudima.
Koji su simptomi?
– Vrijeme od zaraze pa do pojave prvih simptoma može biti od pet do 42 dana, ali najčešće oko dva tjedna. Bolest počinje naglom pojavom vrućice popraćene zimicom, jakom glavoboljom, smetnjama u mokrenju, bolovima u trbuhu i leđima, mučninom, smetnjama vida, upalom i crvenilomoko očiju i osipom. Može se razviti do najtežih oblika kada dolazi do akutnog zatajenja bubrega s prestankom mokrenja i krvarenjem.
Kako se liječi?
– Liječenje je simptomatsko jer još ne postoji antivirusni lijek. Kodlakših oboljenja nalikuje liječenju gripe dok se najteži slučajevi s akutnim bubrežnim zatajenjem moraju liječiti hemodijalizom. Do potpunog oporavka dolazi nakon nekoliko tjedana ili mjeseci.
Kada se javlja mišja groznica?
– U Hrvatskoj se ova bolest javlja svake godine, ali u pojedinim je godinama broj oboljelih veći i iznosi nekoliko stotina kao primjerice 1995. i 2002. godine. Veći broj oboljelih bilježi se u godinama kada su broj i gustoća glodavaca veći. Virus koji je ove godine uzrokovao bolestkod ljudi koji su boravili na Zagrebačkoj gori uzročnik je blažih oblika bolesti s rijetkim smrtnim ishodom.
Koje su najugroženije skupine?
– Najugroženiji su ljudi koji često odlaze u šumske predjele, primjerice profesionalni šumski radnici ili vojnici te osobe koje žive ublizini šume i staništa šumskih glodavaca. Manje su ugroženi izletnici koji rizik obolijevanja mogu smanjiti ako se pridržavaju jednostavnih mjera opreza.
Kako se zaštititi od zaraze?
– Prilikom boravka u prirodi čuvati hranu, piće i osobne stvari od glodavaca. Ne piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i ne sjediti ili ležati izravno na tlu te često prati ruke. Spriječiti ulaz glodavaca u stambene objekte i ako je potrebno provesti deratizaciju, a prilikom čišćenja prostora u kojima su glodavci uočeni koristiti zaštitne maske irukavice.
