Tijekom stoljeća bile su simbol ljubavi, ljepote i raskoši, a u srednjem vijeku korištene su kao najvažniji sastojak ljubavnih napitaka. Riječ je o orhidejama, najprodavanijim lončanicama u Europi i prelijepom cvijeću raznih oblika, boja i varijeteta. Orhideje su još prije 500 g. pr. Kr. u Kini uzgajali kao simbol plodnosti.
Prva orhideja unesena u Europu bila je vanilija, jedna od rijetkih vrsta jestivoga ploda koji je, nakon šafrana, drugi najskuplji začin na svijetu. Na Havajima starosjedioci vjeruju da će jedenje cvjetova osigurati povratak na otočje, a u Singapuru orhideja je nacionalni cvijet.
Prema broju poznatih vrsta, botaničari ih danas svrstavaju u oko 1000 rodova s više od 25.000 svojti, pa su, nakon trava, druga po veličini porodica u botaničkom carstvu. No, uz brojne hibride u prirodi, a osobito one nastale u laboratorijskim uvjetima, zbroj je višestruko veći. U Hrvatskoj je poznato 129 od ukupno 500-njak vrsta orhideja koje obitavaju u Europi, što nas svrstava među pet europskih sredozemnih zemalja s najvećom zastupljenošću orhideja.
Za razliku od tropskih vrsta koje žive na drveću (epifiti), na Starom kontinentu orhideje su terestričke, tj. cijeli životni ciklus odvija se na tlu ili u tlu. Ipak, orhideje su kozmopoliti, jer osim arktičkog leda i vrućih pustinjskih predjela naseljavaju sva ostala staništa na zemlji, te ih je čak i Charles Darwin smatrao najprilagodljivijim organizmima na Zemlji. Penju se do 4000 metara iznad razine mora, a na andskim vrhuncima u Ekvadoru otkrivene su vrste koje su noću okovane snijegom, dok ujutro na suncu nastavljaju rasti.
– U Hrvatskoj orhideje naseljavaju sva kopnena staništa, od sjevera do juga zemlje, uključujući i otoke – navodi istraživač i biolog Radovan Kranjčev u enciklopedijskoj monografiji “Hrvatske orhideje”. U nas je zastupljeno 13 rodova: vratiželja, naglavica, kaćunak, kruščika, vranjak, kozonoška, šiljorep, čopotac, kokoška, kokica, kaćuni, zasukica, najpoznatija nam je ipak gospina papučica.
Najvećom na svijetu smatra se tigrova orhideja koja na Filipinima, Sumatri i u Maleziji naraste do tri metra. U punom cvatu ta divovska kraljica teži čak 900 kg, jer odrasla biljka nosi i do 10.000 cvjetova. Najsitnija vrsta raste u Kostariki te nije veća od pola centimetra, a cvjetići od 5 mm vidljivi su – samo povećalom. Najbolje u priči o tom bilju je što se lako održava i treba mu vrlo malo pažnje da bi raslo i radovalo svaku domaćicu.
