Znate li za 'dijetu špiljskog čovjeka'

Koju god verziju “dijete špiljskog čovjeka”, nazvanu još ipaleolitska ili paleo dijeta (dijeta kamenog doba, evolucijska dijeta),izaberete nećete pogriješiti, naravno uz uvjet da volite meso, tvrdeoni koji je provode, jer uz nju se kilogrami tope bez gladovanja ibrojenja kalorija. Ova dijeta stekla je brojne obožavatelje diljemsvijeta, ali i među slavnim osobama poput glumica Megan Fox i Elizabeth Hurley, tenisača Novaka Đokovića i pjevača Toma Jonesa…

Autor prvog izdanja dijete pod nazivom „Evolucijska dijeta“ iz 2005. godine je nutricionist i sportaš Joseph Stephen Breese Morse.U knjizi on opisuje kako su se ljudi hranili kao lovci skupljači prijeviše od dva milijuna godina, da bi im razvojem poljoprivrede prije10.000 godina bio „nametnut“ novi način prehrane koji nije u skladu sonim što nam je urođeno.

Suštinu oponašanja prehrambenih navika naših pradavnih predaka iz paelolitika opisali su i Ray Audette i Loren Cordainu svojim knjigama „Neaderthin“ i „Paleo Diet“. Pravila ponašanja iodabira namirnica vrlo su slična, a razlike se svode uglavnom na odabirvrsta mesa i masnoća koje bi trebalo konzumirati.

Zagovornici ove dijete podsjećaju da je čovjek 99 posto svogpostojanja na zemlji živio od hrane siromašne šećerima iugljikohidratima, a današnja moderna prehrana se u velikom postotkusastoji upravo od ugljikohidrata, i to onih najgorih, šećera i bijelogbrašna. Istodobno smo zadržali više od 99 posto gena naših predaka izkamenog doba i stoga naš organizam nije prilagođen ”novoj”, rafiniranoji kemijski manipuliranoj hrani.

Stoga je cilj evolucijske dijete oponašati prehranu špiljskih ljudi(koje Morse naziva Natural Man) prilagođenu današnjoj tehnologiji istandardu života. Dijeta propagira konzumaciju male količine hrane kojaima nizak sadržaj šećera, a visok sadržaj prehrambenih vlakana tijekomdana, dok su poslijepodne i večer rezervirani za masovne količinevisokoproteinske hrane u obliku nemasnog mesa.

Autor dijete smatra kako takav način prehrane može pomoći ljudima urješavanju učestalih problema današnjice, nesanice, kardiovaskularnihbolesti i epidemije zapadnjačke bolesti ”metaboličkog sindroma” kojiobjedinjuje povećani krvni tlak, dijabetes tipa 2, debljinu i povišenevrijednosti masnoća u krvi.

Četiri su osnovna principa koje slijedi evolucijska dijeta, i to:

1. Slušaj svoje tijelo, nemoj se u prehrani voditi kulturološkim navikama društva
2. Prilagodi svoju prehranu po uzoru na prehranu predaka
3. Jedi prirodno, izbjegavaj unos procesirane hrane
4. Vježbaj i spavaj kada ti to tijelo kaže

Previše mesa nije dobro

Provjerili smo što o ovom načinu prehrane misle naši uvaženi nutricionisti.
– Prednost evolucijske dijete je u prvom redu isticanje važnostitjelovježbe tijekom koje se troši energija koju je špiljski čovjektrošio prilikom lova i skupljanja hrane – kaže nutricionistkinja dr.sc. Darija Vranešić-Bender.

– Osim toga, ova se dijeta protivi unosu industrijski proizvedenehrane, a potiče unos svježih namirnica, pa je takva prehrana bogatavisokovrijednim proteinima, prehrambenim vlaknima, vitaminima imineralima, a sadrži malo soli i jednostavnih šećera. Ali postoje islabe strane. Naime, zbog ograničavanja unosa hrane koja obilujeugljikohidratima, a poticanja unosa mesa, narušen je preporučeni omjerunosa makronutrijenata.

Smanjujući unos ugljikohidrata i povisujući unos proteina, ulazi seu tjelesni proces nazvan ketoza u kojem tijelo sagorijeva masnoće kaogorivo, zbog čega dolazi do gubitka viška kilograma nauštrb zdravlja.

Prekomjernim unosom proteina organizam se opterećuje brojnim štetnimtvarima, posebice amonijakom koji može imati i toksične posljedice -upozorava nutricionistkinja i pojašnjava kako je autor svoju ideju opravilnoj prehrani zasnovao na određenim pretpostavkama i znanstvenoneutemeljenim činjenicama, pa je restrikcija unosa hrane koja obilujeugljikohidratima, poput žitarica, potpuno neopravdana.

Također, evolucijska dijeta zbog unosa obilja mesa bogata jekolesterolom i zasićenim mastima, što može djelovati štetno na zdravljekardiovaskularnog sustava.

Dobar izbor cjelovite hrane

– Znanja potrebna za usvajanje zdravog modela prehrane i odabiranamirnica trebala bi biti primjerena dobi pojedinca i podneblju u kojemživi. Danas imamo inflaciju informacija i manjak temeljne prehrambenekulture i znanja o hrani i prehrani, što za posljedicu ima to da većinastanovništva ne zna razliku u koristi između čipsa i sladoleda tezdjele voća i oraha – kaže nutricionist Branimir Dolibašić, urednik Spirutein.hr.

Prostor neznanja vrlo agresivno napada marketing u kojemnutricionisti čka struka loše stoji ili gubi pred brzim načinom zaradei profitom. Iako se čini da smo prilično zasićeni novim pristupima i daje nemoguće izmisliti novu dijetu, čini se da je ljudska glad zasavršenom dijetom neutaživa i kraj se ne nazire.

Dobre strane “paleo-dijete” su po mišljenju Dolibašića to štopreporučuje širok izbor voća i povrća u cjelovitom obliku, te zagovaraodabir mesa, jaja i ribe koji su dobiveni uzgojem na prirodan način. Nataj se način unosi dovoljno vitamina i minerala, te vlakana i enzimakoji ostaju sačuvani u cjelovitim namirnicama, i to što se nepreporučuje prženje u dubokoj masti – za koje danas imamo spoznaju dasadrže povišene razine štetnih nusprodukata pečenja.

Rafinirani šećeri – bijeli šećer, bijeli kruh, tijesto, peciva,grickalice – izvan su režima, pa tako imamo samo integralne namirnicesa svim korisnim hranjivim tvarima – kaže Dolibašić.

– Ono što nije dobro jest povlačenje imaginarnih granica ivjerovanje da se recesijom na zamišljenu crtu od prije 20.000 godinamože čovjek vratiti u isto stanje – ističe nutricionist, a s drugestrane mnoge namirnice koje su izbačene iz “paleo-dijete” danas sesmatraju zdravima po svom sastavu i korisnima za zdravlje, pa jenjihovo izbacivanje više „ideološke“ naravi nego znanstveno utemeljeno.

Jedan od prijepora kod raznih struja koje postoje kod pobornikapaleo-dijete je da li izbaciti ili ostaviti mliječne proizvode ialkohol, pa izbaciti ili ne namirnice s visokim glikemijskim indeksom,poput meda i pečenog krumpira, koje su također bile dostupne ljudima upaleolitiku, ali nema jasne strategije ni oko unosa probiotika, jernema fermentiranih namirnica (npr. kiseli kupus) niti mliječnihproizvoda (jogurt, sir). Među lošim stranama je i to što nedostajusmjernice koliko kojih namirnica i i u kojim količinama dnevno trošiti.

Obilje je problem

Treba svakako upozoriti i na činjenicu da takva dijeta nije zasvakoga, jer unos velikih količina jaja, mesa i ribe znači iopterećenje probavnog trakta, jetre i bubrega što može biti opasno zaljude sklone gihtu i one sa slabim bubrezima – kaže Dolibašić. Stoganagli prijelaz na paleo-dijetu nije preporučljivo izvoditi bez znanjasvog liječnika.

Podaci iz istraživanja (iz 80-ih godina prošlog stoljeća) da ljudina Papui Novoj Gvineji koji se drže jednog oblika paleo-dijete nemajudijabetes, debljinu, kolesterol i visoki tlak jer se i danas hrane kaoi paleolitski lovci sakupljači, daje vrlo primamljivu osnovu daslijedimo takav model prehrane i ovdje na Zapadu, gdje je debljina i snjom povezane bolesti čine vodeći uzrok smrtnosti.

– Ljudi na Zapadu, kao i mi koji se možemo smatrati zapadnjacima,ipak ne živimo poput ljudi u paleolitu. Imamo automobile, fotelje,klima-uređaje, frižidere i dućane s zalihama smrznute, sušene iprerađene hrane, svaki dan pečeni bijeli kruh i svježe voće i povrćetijekom cijele godine – kaže Dolibašić – i zato sve dok unosimo ono štoje organizmu potrebno, i dok ga aktivnošću držimo u radnom stanju,manje je bitno kako ćemo zvati dijetu kojom se hranimo.

Da ta dijeta ne ovisi o dostupnosti namirnica od prije 20.000 godinasvjedoči danas produljeni životni vijek. Problem modernog čovjeka jekonzumerizam i nemogućnost odricanja od obilja hrane, manjak fizičkeaktivnosti – sve ono što nam je „napredak“ omogućio – zaključujeDolibašić.

DA Paleolitskadijeta preporučuje svježe voće, povrće, zeleni čaj, kratko kuhanopovrće, divlje povrće, sirovi goveđi odrezak, meso divljeg lososa,bivola, jegulje i tuljana pečeno na žaru, puno orašastih plodova iribe, s tim da se kao začin koriste prirodne masnoće svinjska mast,kokosovo i maslinovo ulje. Jaja su također dopuštena jer suneandertalci imali običaj krasti jaja iz ptičjih gnijezda i jesti ih. NE  Potpunosu isključene sve industrijski prerađene namirnice i grahorice koje sene mogu jesti sirove. Zabranjeni su mlijeko, sir, maslac i rafiniranišećer, ali i žitarice koje su postale popularne tek razvojempoljoprivrede kao što su kruh, tjestenina, riža, pšenica, kukuruz ikrumpir. Oko upotrebe repe tvorci dijete nisu jednoglasni, po jednimase može konzumirati, po drugima je repa isključena!?

Može masnije Uodnosu na danas priznatu znanstvenu formulu prehrane s 30 posto masti,12-16 posto proteina i 50-55 posto ugljikohidrata, paleo-dijeta navodiveći udio masti (30 do 60 posto) i proteina (20 do 30) te značajnosmanjen udio ugljikohidrata (22 do 40).

Neandertalci umirali u 20-oj Stručnjacise ne slažu s konstatacijom da je konzumiranje sirove hrane u njenomizvornom obliku te puno orašatih plodova recept za zdrav život.Štoviše, smatraju da isključivanje mlijeka, mliječnih proizvoda ižitarica dovodi do smanjenog unosa kalcija, a da jedenje sirovog iliminimalno termički obrađenog mesa povećava rizik od trovanja hranom. Osimtoga, nepostojanje problema pretilosti u populaciji neandertalacapripisuju drukčijem stilu života u kojem su ljudi obavljali teškefizičke poslove i mnogo više energijetrošili u potrazi za hranom, a da njihov prirodni stil nije biopretjerano zdrav dokazuje i podatak da su prosječno živjeli tekdvadesetak godina.