Sve do nedavno, plastika je bila čudo zapadnog svijeta. Kao sjajni simbol ljudskog napretka, izum plastike je vjerojatno utjecao na više života nego bilo koji drugi tehnološki izum. Plastika je zamijenila stare i poznate stvari. Elegantni, tamni, teški stolovi ustupili su mjesto lakšem namještaju pastelnih boja, mijenjajući tako izgled i ozračje u kući i uredu.
Bez sumnje, plastika je savršen materijal za suvremeno doba. Lagana je, čvrsta, lako se oblikuje i izdržljiva je.
Izolator
Plastika se može i reciklirati te nanovo rabiti, preoblikovati u nove posude za jelo i piće, vodootporne vrećice, tepihe, industrijske boje, lonce za cvijeće, ograde, klupe, industrijske palete i druge proizvode. Godine 1994. reciklirano je 265 milijuna kilograma plastičnih boca, a proizvedeno je otprilike 1,13 milijardi kilograma. Količina recikliranih boca bi se vjerojatno mogla napuhati do pola milijarde. A reciklaža je, kao i većina drugih postupaka u koje je uključena plastika, relativno jednostavna.
Zanimljivo je da riječ plastika zapravo dolazi od grčke riječi plastikos, koja znači ono koje se može modelirati, oblikovati. Plastiku je jednostavno proizvesti, čvrsta je i izdržljiva, dobar je izolator pa je potisnula neke tradicionalne materijale kao što su prirodna vlakna, drvo, metal i guma. U mnogim slučajevima, tradicionalniji proizvodi su postali luksuzni, dok je plastika bezbrižno zauzela mnoga obična, neglamurozna tržišta. Jeftine igračke, jeftine tkanine, jeftino pokućstvo, futrole, ukrasi, sve izrađeno od ovog prilagodljivog proizvoda. Od plastike se izrađuju i druge stvari, npr. vodovodne cijevi, naprave, ležaji te karoserije automobila.
No, plastika nije imala blistav nastanak. Englez Alexander Parkes, tražeći kolodij u svom ormariću s lijekovima s namjerom da sanira ranu, otkrio je da se pretvorila u gumastu tvar. On je bio poduzetan čovjek i uvidio je da, ukoliko se ova tvar bude dala oblikovati, postoje mogućnosti. Na nesreću, za oblikovanje potrebna je toplina, a grijanjem ta bi tvar uvijek eksplodirala. Vidajući rane, Parkes je i dalje radio te konačno napravio prikladnu mješavinu kolodija, kamfora i etanola. Parkezin, prava sintetička plastika, izumljena je 1865., a kompanija Xylonite osnovana je godinu kasnije.
U SAD-u, braća Hyatt izumili su sličan materijal kojeg su nazvali celuloid.
Napredni proizvod
Ipak, čovjek koji je najviše utjecao na industriju plastike bio je Belgijanac Leo Beakland koji je imigrirao u SAD 1889. da bolje iskoristi svoj talent. 1907. izumio je bakelit koji će dominirati nad plastikom sljedećih 50 godina. Do 1930., gramofonske ploče, bilijarske kugle (koje su se najprije izrađivale od slonovskih kljova!), telefoni, futrole za fotoaparate, radio-prijemnici i stolice izrađivali su se od nove superplastike.
Bakelit je, pak, zaista postigao uspjeh kad su istekla prava na patent 1927. Kad je došlo do velike gospodarske krize, bakelit je postao kao tračak nade za nekoliko problematičnih industrija. Jeftin i fleksibilan, stekao je reputaciju kao novi, moderni i napredni proizvod, spreman pokrenuti industriju pokućstva, radio-prijemnika, jeftinih ukrasa itd. Zvali su ga “materijal s tisuću namjena”.
Sjedište u obliku školjke
Zbog pristupačne cijene i jednostavnosti proizvodnje, plastika je postala važna tijekom Velike depresije. Plastični radioprijemnik mogao je biti izrađen tako da izgleda kao da je od sjajnog drveta – za cijenu od $10, u usporedbi sa stotinama dolara za radio u pravom drevnom ormariću.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, plastika je doživjela veliki “boom“ ponajviše zbog toga što su tadašnji dizajneri bili zaluđeni idejom da od novog materijala naprave jedinstveni komad namještaja. Prve plastične stolice imale su sjedište u obliku školjke i metalne noge. Godine 1955. finski arhitekt Eero Saarinen dizajnirao je danas kultnu stolicu Tulip sa širokim, kružnim podnožjem.
Razvoj tehnologije na području plastike omogućio je 1960-ih godina dizajnerima i proizvođačima namještaja puno više mogućnosti za stvaranje funkcionalnih komada. Danski dizajner Verner Panton došao je 1960. godine na ideju o izradi prve plastične stolice u jednom komadu. Riječ je o stolici koja se danas smatra pravim klasikom dizajna, a zbog svoje otpornosti može se koristiti za vanjske i unutarnje prostore.
Plastika danas čini nezaobilazni dio naših života. Nalazi se zaista posvuda (sunčane naočale, dječje igračke, namještaj, uredski pribor, kuhinjski i ostali predmeti za dom….), a dovoljno je reći da se plastike u svijetu proizvede više nego svih metala zajedno i to u količini od 200 mil. tona godišnje. Dizajneri plastiku naprosto obožavaju, a neke tvrtke, primjerice slavni Kartell na temelju nje izgradio je poslovno carstvo i ugled. Nikako ne smijemo zaboraviti niti dizjanerskog superstara Karima Rashida koji često u intervjuima naglašava kako je “plastični svijet, najljepši svijet”.
