Korist od konzumacije takvog voća u obliku jedne dnevne porcije (onoliko koliko stane u šaku ruke) je višestruka. Dolazi do poboljšanja zdravlja i općeg stanja organizma, organizam sporije stari i kvaliteta života se povećava dugo u starost.
Općenito, bobičasto voće je voće veselih i jarkih boja koje su sve redom ljekovite, a uz to je i slatko i osvježavajuće. Zapravo je to idealan desert ili međuobrok tijekom cijele godine, posebno u ovim vrućim ljetni danima. Najpoznatiji predstavnici bobičastog voća su borovnica, malina, kupina, šumska jagoda, ribiz, ogrozd, dud i brusnica. Ujedno, te se biljke uspješno uzgajaju i brzo vraćaju uložena sredstva uzgajivačima.
Međutim, najčešće ih susrećemo kao samonikle biljke u našim šumama i na proplancima.
Vitamini, minerali i fenoli koji djeluju kao jaki antioksidansi glavni su nutritivno vrijedni sastojci sadržani u plodovima bobičastog voća. U najvažnije farmakološke tvari sadržane u tom voću spadaju flavonoidi, stilbeni, tanini i pojedine fenolne kiseline. Znanstveno je dokazano antikancerogeno djelovanje bobičastog voća u in vitro laboratorijskim uvjetima, poglavito na stanicama karcinoma probavnog sustava i pluća. Uz to, ovo voće posjeduje antibakterijsku aktivnost i djeluje baktericidno.
Budući da je bobičasto voće niskokalorično, preporučljivo je da ga konzumiraju i osobe s prekomjernom tjelesnom masom jer izaziva brzi osjećaj sitosti i smanjuje apetit.
Bitno je takvo voće jesti što svježije jer svakim satom ono gubi na svojim vrijednim tvarima koje se djelomično uništavaju pod utjecajem kisika iz zraka, svjetlosti i topline.
Važno je napomenuti da se bobičasto voće može uspješno konzervirati u obliku pekmeza i marmelada, ali se može još bolje očuvati zamrzavanjem. Kao takvo trebalo bi se iskoristiti unutar šest mjeseci, pa je sada pravo vrijeme da svoje ledenice napunite paketićima tek ubranih kupina, malina, borovnica ili ribiza.
Te ćete slatke bobice moći ponuditi svojim ukućanima kao ukusan i lagan desert nakon nekog obilnijeg ručka u vrijeme zimskih blagdana.
