Hrvati su lani popili lijekova za pet milijardi kuna

Hrvatski građani  prošle su godine popili lijekova u ukupnoj vrijednosti od čak pet milijardi kuna, od čega je na domaćiproizvod, odnosno na lijekove proizvedene u hrvatskim farmaceutskim tvrtkama, otpala otprilike trećina tog kolača, oko 1,4 milijarde kuna.

Riječ je o značajnu iznosu koji bi se, prema najavama domaćih proizvođača lijekova, trebao povećavati. Ambicija hrvatskih tvrtki je, naime, zagrabiti što veći dio domaće košarice, što uključuje i zauzimanje onog dijela tržišta koji su do sada pokrivali etablirani strani proizvođači, ali i nastaviti širenje na inozemna tržišta.

Kada se govori o domaćoj farmaceutskoj industriji, prvo se, razumljivo, pomisli na otkriće inovativnog antibiotika sumameda, što je Hrvatsku svrstalo u jednu od deset zemalja u svijetu koja se može pohvaliti da je izmislila potpuno novi lijek. Prije dvadesetak godina Pliva je, ponajprije zahvaljujući tom otkriću, zauzimala glavninu tržišta lijekova cijele Istočne Europe.

A sada se, sudeći prema informacijama iz tog sektora, može očekivati ponovni uzlet domaće farmaceutske industrije. Potencijala za to definitvno ima, s time da je teško prognozirati hoće li se ikada više “dogoditi” sumamed jer je hrvatska farmaceutska industrija u ovom trenutku većinom usmjerena na proizvodnju generičkih lijekova, odnosno farmaceutskih proizvoda identičnih ili bioekvivalentnih originalnom lijeku, kojemu su istekla patentna prava, pa ih mogu proizvoditi i drugi.

Domaći farmaceuti ističu i kako ulažu velike napore ustalnu izobrazbu kako bi bili u skladu sa svjetskim trendovima koji su nužni za održanje konkurentnosti na domaćem i inozemnim tržištima. Osim uzemlje u okruženju, najviše se izvozi u Rusiju, SAD, Njemačku i Poljsku, a u 2009. godini izvoz je iznosio 409,9 milijuna dolara.

Lideri u farmaceutskoj industriji Hrvatske, prema Hrvatskoj gospodarskoj komori, jesu Pliva i Belupo, a među važnijim proizvođačima farmaceutskih proizvoda su i Jadran Galenski laboratorij, Imunološki zavod, Farmal i Veterina. Njima treba pribrojiti i tvornicu generičkih lijekova PharmaS, koju je početkom svibnja svečano otvorio Luka Rajić, bivši hrvatski kralj mliječne industrije, najavivši prodor na tržišta Makedonije, Kosova i Crne Gore.

Vodeća pozicija

Broj jedan u Hrvatskoj i dalje je Pliva, koja je danas članica Teva grupe. Na ukupnom farmaceutskom tržištu u Hrvatskoj se, naime, prodaje 130.899.209 pakiranja gotovih lijekova, od kojih se 17,5 posto odnosi na Plivine proizvode, što je za oko 20 posto više od sljedećeg proizvođača.

U Plivi ističu kako su oni najveća farmaceutska kompanija u zemlji i jedna od vodećih u regiji Jugoistočna Europa, s 1861 zaposlenikom. Imaju, kaže direktorica komunikacija Tamara Sušanj Šulentić,vodeću poziciju na hrvatskom tržištu u segmentu lijekova koji se izdajuna recept, kao i kod onih koji se nalaze u bezreceptnoj prodaji.

– U 2011. godini na listi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje nalazi se registrirano gotovo 200 Plivinih molekula u više od 290 oblika, a u planu su registracije većeg broja novih proizvoda. Kvalitetan proizvodni portfelj, uz najviše standarde kvalitete, razlog je kontinuiranu rastu izvoza. Istodobno, svoj portfeljupotpunjujemo generičkim lijekovima novije generacije, što je uobičajenrazvojni proces vrlo dobro poznat cjelokupnoj zdravstvenoj i farmaceutskoj zajednici – kaže Sušanj Šulentić.

Plivinanajveća tržišta danas su Hrvatska, Rusija i SAD. Samo u SAD prošle su godine, ističu iz kompanije, izvezli lijekova u vrijednosti od pola milijarde kuna, odnosno od 90 milijuna američkih dolara,dok je plan za ovu godinu 80 posto veći i doseći će gotovo milijardu kuna ili 165 milijuna dolara. U sljedeće dvije godine, napominju, očekuju daljnji porast izvoza prvenstveno prema SAD-u, i to u 2012. za 20 posto.

Nakon Plive slijedi Belupo grupa, koja danas broji 1225 zaposlenika, od čega je njih 906 zaposleno u Hrvatskoj, a 319 u inozemstvu. Na hrvatskom tržištu kompanija ostvaruje 60 posto svoje prodaje, dok ostalih 40 posto realizira na tržištima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Slovačke, Češke, Rusije, Rumunjske, Kosova, Slovenije, Slovačke i Makedonije. Kroz državne programe i partnerska sudjelovanja Belupo je prisutan i na tržištima Albanije, Bjelorusije, Bugarske, Kazahstana, Libije, Poljske, Ukrajine te Turske.

Belupo je u prošloj godini ostvario prodaju u iznosuod 744,2 milijuna kuna, a od ukupnog prihoda od prodaje na domaće tržište otpada 447 milijuna kuna, dok se ostalih 296 milijuna kuna odnosi na prodaju na inozemnim tržištima. Lani su, ističe direktorica odnosa s javnošću Snježana Foschio-Bartol, na inozemnimtržištima ostvarili rast od osam 8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U prvom kvartalu ove godine, dodaje Foschio-Bartol, rezultati u inozemstvu su još bolji – zabilježen je, naime, rast prodajeod čak 18 posto.

Respektabilna tvrtka postao je i riječki Jadran Galenski laboratorij, koji je za 2009. i 2010. godinu proglašen najboljim izvoznikom u Rusku Federaciju. Rusija, Ukrajina i Hrvatska trisu najjača tržišta tvrtke, koja je nakon 20 godina postojanja prisutna na 30-ak inozemnih tržišta. Rusko tržište osvojio je najpoznatiji brend Aqua Maris, gdje je taj program prošle godine zaradio 143 milijuna kuna,što je rast od 78 posto.

Na tržište Rusije tvrtka je zakoračila potkraj 90-ih, kada su se drugi povlačili, što se pokazalo odličnom odlukom. Tvrtka je u 2010. godini ostvarila 642 milijuna kuna ukupnih prihoda na razini JGL grupe te 320 milijuna kuna izvoza. Bilježi rast prodaje od 36posto te rast izvoza 67 posto u odnosu na 2009. godinu. Trenutačno ima 492 zaposlenika, od čega 280 u Rijeci, a prosječan rast prihoda od osnutka do 2010. godine bio je veći od 25 posto.

JGL je nedavno otvorio i tvrtku u SAD-u, a uskoro namjerava zakoračiti na tržišta Brazila, Indije, Kine te Zapadne Europe,najavljuju u kompaniji. Portfelj tvrtke čini više od 300 proizvoda razvrstanih u programske cjeline, pri čemu je Aqua Maris vodeći brend u svojoj kategoriji u jugoistočnoj Europi i bivšim sovjetskim republikama,uz široku međunarodnu prisutnost te četvrtu poziciju u svijetu u kategoriji fizioloških otopina i otopina za nos.

Rajićev iskorak

I PharmaS, nova tvrtka za proizvodnju i promet generičkim lijekovima, u vlasništvu Luke Rajića, ima velike planove. Cilj im je, kako je naglašeno prilikom otvaranja tvornice, širenje u cijeloj regiji, u sklopu čega su krajem prošle godine preuzeti Ni Medic iIn Med, farmaceutske tvrtke iz Srbije, te započeta gradnja tvornice lijekova u Zrenjaninu.

U prvoj fazi portfelj proizvoda tvrtke PharmaS činitće lijekovi za koje je uočena najveća potreba na domaćem tržištu, a trenutačno je registrirano 10 lijekova, od čega se 4 nalaze na listi HZZO-a. Prva dva već su dostupna u ljekarnama. “Radimo intenzivno na velikom broju aktivnosti: zadovoljna sam što mogu konstatirati da smo upravo plasirali prva dva lijeka na tržište, a u sljedeća dva do tri mjeseca pripremamo se za izlazak na tržište s dodatnih sedam PharmaS-ovih lijekova.

Ovakvi nas koraci svakako približavaju našem cilju -postati prepoznatom farmaceutskom kompanijom na osnovi kvalitete naših proizvoda i usluga, pouzdanosti u poslovanju, stručnosti te konkurentnosti proizvoda”, naglasila je Zdravka Knežević, predsjednica Uprave PharmaS-a. No, premda se čini kako je riječ o unosnu biznisu jer svi trebamo lijekove, u taj se posao ipak rijetki upuštaju.

Dio generičkih tvrtki, i to onih razvijenijih, uvozisupstancije od kojih u svojim pogonima proizvode lijekove. Problem je, međutim, što biznis zahtijeva veliko početno ulaganje jer takvi pogoni stoje od 30 do 60 milijuna eura. Većina generičkih tvrtki stoga se, umjesto proizvodnje suhih oralnih oblika, odlučuje za sekundarnu proizvodnju, što znači da kupuju lijekove u tabletama ili kapsulama, koje onda pakiraju u tim (jeftinijim) sekundarnim pogonima, uz strogu kontrolu regulatornih tijela.

U svakom slučaju, puno toga se treba poklopiti da bise nakon nekog vremena počelo zarađivati, u čemu ne uspiju svi. Primjerice, Framal iz Ludbrega, koji drži manje od jedan posto hrvatskogtržišta, nedavno je prodan njemačkom Dermapharmu jer se nije uspio pozicionirati na farmaceutskom tržištu.

Planovi najvećih Iz Plive poručuju kako je kompanija u 2011. godini ušla unovi investicijski ciklus koji u sljedećih 3 do 5 godina predviđa ulaganja u visini od 120 milijuna dolara. Najveći dio, gotovo 100 milijuna dolara, odnosi se na novi proizvodni pogon u Savskom Marofu, dok je 21 milijun dolara namijenjen proširenju proizvodnih kapaciteta za proizvodnju suhih oralnih oblika lijekova, kao i proizvodnju krema u Zagrebu. Za proizvodni pogon u Zagrebu naručena je oprema i u tijeku su poslovi projektiranja, a očekuje se da će strojevi biti instalirani u drugoj polovici ove godine. – U Belupu naglašavaju kako u planu imaju dublje prodiranje na tržišta središnjeg i južnog dijela Istočne Europe, što namjeravaju ostvariti kombinacijom anorganskog i organskog rasta. Organskim rastom u segmentu lijekova na recept nastojat će se još snažnije fokusirati na nekoliko novih skupina i daljnje proširenje asortimana. U globalnoj strukturi proizvodnog portfelja planiraju zaokret u smislu razvoja novih proizvoda te u snažnijoj participaciji bezreceptnih proizvoda u ukupnoj prodaji, čime tvrtka želi iskoristiti šansu globalnog i regionalnih tržišta.

Prekaljeni izvoznici Ulazak Hrvatske u Europsku uniju farmaceutskim kompanijama ne bi trebao zadati previše glavobolje, jer su zbog malog tržišta razvoj ionako morale usmjeriti i prema inozemstvu, što znači da su vrlo dobro usklađene s europskim, ali i američkim propisima i standardima. Domaće kompanije ističu i kako je sposobnost prilagodbe preduvjet za održavanje konkurentnosti, pa sve ozbiljnije kompanije razvoj moraju temeljiti na konkurentnosti proizvoda i usluga na međunarodnom tržištu.