Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, koje godišnje odnesu čak oko 26 tisuća života, što čini polovicu ukupnog broja umrlih u državi. Zanimljivo je i da cirkulacijske bolesti više pogađaju žene – godišnje, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od te skupine bolesti umre oko 15 tisuća žena i 11 tisuća muškaraca.
Od ukupnog broja umrlih od kardiovaskularnih bolesti najviše života, njih oko 10.500 godišnje, odnesu upravo srčani udari. Slijede cerebrovaskularne bolesti, koji svake godine u prosjeku usmrte oko 8000 stavnovnika Hrvatske, te insuficijencija srca, od koje godišnje u državiumre oko 2400 osoba. Iako su te brojke same po sebi zabrinjavajuće, stanje postaje još ozbiljnije kada se usporedimo s ostalim državama.
Naime, prema Europskom atlasu smrtnosti, koji objavljuje Eurostat (statistički ured Europske unije), Hrvatska je jedina zemlja na Mediteranu s visokom stopom smrtnosti od srčanih bolesti. Konkretno, od tih bolesti kod nas, jednako kao i u, primjerice, Bugarskoj i Rumunjskoj, umire više od 370 muškaraca, te više od 300 žena na sto tisuća stanovnika. Istodobno, u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, pa čaki Sloveniji, ta je stopa manja za 270 kod muškaraca i za 164 kod žena. Iz Eurostata drže kako su za nisku smrtnost na Mediteranu zaslužni prehrana bogata voćem i povrćem, maslinovo ulje, umjereno konzumiranje alkohola, sunčano vrijeme i tjelesna aktivnost.
Očito je, dakle, da se tim zdravim navikama (izuzimajući, dakako, sunčano vrijeme) stanovnici Hrvatske, na žalost, ne mogu podičiti. I istraživanja provedena u Hrvatskoj potvrđuju loše prehrambene navike domaćeg stanovništva. Karakteriziraju je, naime, prevelik unos masti i rafiniranih ugljikohidrata, te nedovoljna potrošnja ribe, voća i povrća.Uočeno je povećanje potrošnje hrane izvan doma, uglavnom “fast fooda”, te drugih rafiniranih industrijskih namirnica s velikom količinom soli, šećera i transmasnih kiselina. Jeftino biljno ulje i u Dalmaciji je istisnulo skuplje maslinovo, a crveno meso sve više istiskuje ribu.
Visoka smrtnost od srčanih bolesti jedan je od značajnih razloga i za kraći životni vijek stanovnika Hrvatske, u usporedbi s ostalim državama Sredozemlja. Eurostat je Hrvatsku, naime, svrstao u skupinu mediteranskih država s najkraćim očekivanim trajanjem života. Za muškarce to znači da je prosječni životni vijek kraći od 73,6 godina, a za žene od 79,8 godina, što su podaci u koje se uklapaju, primjerice, i Rumunjska, Bugarska i Poljska. Usporedbe radi, u Italiji, te većem dijelu Španjolske i Francuske (veće države su u Atlasu podijeljene na regije) prosječni životni vijek muškaraca dulji je od 77,5 godina, a žena više od 83 godine.
Prevencija infarkta
Na prvome mjestu, potrebno je savjesno liječiti bolesti koje mogu biti uzročnici srčanog infarkta, a među njima su šećerna bolest, visoki krvni tlak i masnoće u krvi. Treba živjeti uravnoteženim režimom, kako bi se izbjegla ateroskleroza. Valja izbjegavati pušenje, dugo sjedenje i emocionalne stresove i treba se što više kretati. Alkohol treba reducirati unutar razumnih granica, a prehrana treba biti umjerena, kvalitetna, temeljena na biljnim, a ne životinjskim mastima. |
