Hrvatska se guši u višku kilograma – 600 tisuća stanovnika se, prema medicinskim kriterijima, smatra debelima, od čega je njih čak 60 tisuća zabrinjavajuće debelo, s masom od preko 150 kilograma. Definitvno smo se, dakle, našli u kategoriji zemalja najugroženijih epidemijom debljine. Deblji smo od svih u okruženju, osim od Bosne i Hercegovine, kao i od bilo koje druge tranzicijske zemlje, a premda se volimo dičiti svojom mediteranskom orijentacijom, i na Sredozemlju smo među najdebljima.
Procjenjuje se da više od polovine stanovnika Europe ima prekomjernu težinu ili je pretilo, zbog čega se i pokreću javnozdravstvene akcije. Tema današnjeg Europskog dana borbe protiv debljine jest “Stop yo-yo efektu – Što treba znati za zdravo mršavljenje“, uz upozorenje kako opasni, ponavljajući ciklus gubitka, pa vraćanje izgubljenih kilograma štetno djeluje na fizičko i psihičko zdravlje.
– Prirodno je imati oscilacije u tjelesnoj masi jer vrlo malen broj ljudi ima dugi niz godina jednaku masu, no te oscilacije nisu zabrinjavajuće ako su umjerene i lako ih možemo uravnotežiti pojačanim kretanjem.
Do pretilosti dolazi dugim ponavljanjem “prehrambene greške”, što za posljedicu ima nakupljanje veće količine potkožnog masnog tkiva. Prvenstveno je važno tu grešku detektirati, a zatim ukloniti. Stil života nije vječna dijeta već korekcija prehrambenog ponašanja u cilju izbjegavanja yo-yo pojave.
Nakon dijete se ne traži policijska disciplina, ali je važno znati što poduzeti u okolnostima kada se prehrambeno opustimo, za vrijeme blagdana ili obiteljskih druženja. Velik broj osoba koje su postigle željenu masu odlučuje se na sustavno vježbanje i to je vrlo uspješna praksa u izbjegavanju yo-yo efekta – komentira Olja Martinić, splitska dijetetičarka i nutricionistkinja.
Što je potrebno za zdravo mršavljenje? Martinić objašnjava kako su “opće” dijete, bazirane na zadanom rasporedu, korisne za velik broj osoba. Nastale su, dodaje, na osnovi znanstvenih podataka i preporuka SZO-a, a podrazumijevaju energetski minus ili, pak, selekciju namirnica, što dovodi do potrošnje masnih rezerva iz organizma. No, danas se sve više teži individualnom pristupu mršavljenju, odnosno dijetama prilagođenima pojedincu, što u svom radu primjenjuje i Martinić.
– Osobe koje, primjerice, imaju nešto “ljeniju” žuč trebaju korigirati prehranu drukčije od osoba kojima je narušena ravnoteža između dobrih i loših bakterija u crijevima. Jako je važno uskladiti režim prehrane i s konvencionalnom terapijom ako je osoba ima. Naime, osobe koje su na dijeti u gotovo 50 posto slučajeva imaju i zdravstvenih problema, primjerice pate od alergija, imaju povišeni kolesterol ili šećer u krvi. Model individualne dijete temelji se na posebnostima klijenta, uvažava glikemijski indeks namirnica, način njihove termičke obrade, a podrazumijeva i primjenu određenog preparata za korekciju mase uz jelovnik, ako je to potrebno – zaključuje Martinić.
