Nutricionisti često ističu koliko je važno jesti ribu jer je sjajanizvor lako probavljivih bjelančevina, esencijalnih aminokiselina teobiluje dugolančanim nezasićenim omega 3 masnim kiselinama snažnogprtuupalnog učinka za organizam.
Mnogobrojna istraživanja pokazuju da su ljudi, koji žive upodnebljima u kojima hrana iz mora ima istaknutu ulogu u prehrani,boljeg zdravlja, a životni vijek im je duži. Riba nije u skupinipoželjnih namirnica samo zato što nema kolagena te je lako probavljivabjelančevina, štiti i unapređuje zdravlje već i stoga što “ribljisvijet“ nudi obilje okusa. Neke su ribe lagane, druge su sočne imesnate.
Neke su dovoljno zasitne pa ljetnu salatu čine zadovoljavajućimobrokom, dok su druge idealan sastojak jakog zimskog obroka. Ponudariba na tržištu je izuzetna, ima ih za svačiji ukus, ali na žalost, nei za svačiji džep. Premda živimo u zemlji mora, riba na našimjelovnicima, upravo zbog ekstremno visokih cijena nije prečestodostupna na našem stolu.O važnosti ribe u prehrani tijekom zimskih mjeseci, kad obično na ovu visokovrijednu namirnicu zaboravljamo, razgovaramo s mr. Mimi Vurdeljom, nutricionisticom i farmakologinjom HOO-a.
– Riba treba biti važan dio naše tjedne prehrane zbog važnihhranjivih sastojaka kojima obiluje: uz lako probavljive bjelančevinebogata je selenom, magnezijem, vitaminima B12 i B6, niacinom te omega 3masnim kiselinama. Samo 15 dag kuhane ribe podmiruje 50 posto našihdnevnih potreba za bjelančevinama, vitaminom B12 i selenom i to sve uzanemarivo malo kalorija. Mi nutricionisti to nazivamo hranjivošću.Riba, kao i školjkaši ima veliku hranjivu vrijednost i stoga što nesadrži neke “loše” tvari – ima znatno manje kolesterola nego u mesukopnenih životinja – ističe mr. Vurdelja.
Uz mnogobrojne dobrobiti za zdravlje, Američka agencija za hranu ilijekove (FDA) ipak već dulje sugerira djeci, trudnicama, dojiljama,ženama koje namjeravaju začeti da izbjegavaju određene vrste ribe zbogvisoke koncentracije žive. Na popisu su sabljarka, tuna, skuša, morskipas i brancin.
– Većina velikih riba koje sporo rastu u sebi nakupljaju velike količine žive.
Stoga je poželjna riba za jelo ona koja sadrži manje od milijuntogdijela spoja metil-žive. Kanađani pak sugeriraju da ta količina ne bitrebala prelaziti polovicu milijuntog dijela – kaže mr. Vurdelja.
S drugestrane, mnoge vrste poput lososa, haringe, bakalara, srdela, pastrva ijakobovih kapica sadrže visoke koncentracije omege 3 masnih kiselinaneophodnih za zdravlje – sudjeluju u reguliranju brojnih prirodnihmehanizama i svojim učincima štite organizam od mnogih oštećenjazdravlja. Riba jača krv, štiti arterije od oštećenja, imaantitrombocitni učinak, ublažuje simptome migrene, djeluje protuupalno,pomaže u olakšavanju simptoma endometrioze, ublažava bronhijalnu astmu,jača mentalnu snagu, a imunološki sustav čini snažnijim i kvalitetnijim.
Kako odabrati ribu?
Ribu treba kupiti svježu jer njihov okus i hranjiva vrijednost oviseo tome kada su izvađene iz mora. Već po samom izgledu ribe možemoprepoznati i znati puno: što je riba starija to izgleda mutnije imlohavije. Pri kupnji ribe treba obratiti pozornost na sljedeće:
• Provjerite je li riba propisno rashlađena ili stavljena na led.
• Svježa riba ima blag miris, dok stara miriše po amonijaku ili ustajalosti.
• Ako svježu ribu pipnete prstom, na njoj neće ostati udubljenje.
• Meso treba biti čvrsto i sjajno, bilo da je riba cijela ili u filetima.
• Riba ne smije imati tamne rubove i ne smije biti smećkasta ili žućkasta.
• Oči moraju biti bistre i malo izbuljene.
• Škrge trebaju biti žarkocrvene i bez sluzi.
• Ne kupujte smrznutu hranu ako je pakiranje otvoreno, poderano i izgužvano.
– Stručnjaci savjetuju da se jede i bijela i plava riba, no važno jeznati da plavu ribu ne bi trebalo zamrzavati jer se hrani planktonima ivalja je jesti isključivo svježu. Stoga se savjetuju da se plava ribane zamrzava, a ako se odlučite na to, važno je da se dobro očisti, kaouostalom i svaka riba.
Istina smrznuto nikada ne može biti jednako kvalitetno kao neposredno ulovljena svježa riba, no ako pripremite i smrznutu organizam će profitirati – naglašava mr. Vurdelja.
Učinci za mozak
Nezasićene masne kiseline čine više od 60 posto lipida (masti) kojisu sastavni dio moždanih tkiva. Omega 3 masne kiseline imaju značajnuulogu u razvoju moždane kore, poboljšavaju sposobnost pamćenja irazumijevanja, te stoga koriste učenicima u vrijeme polaganja ispita.
Nedovoljan unos omega 3 nezasićenih masnih kiselina pospješujepojavu zdravstvenih tegoba poput depresije i Alzheimerove bolesti.
Učinci za srce
Istraživanje provedeno na 25 500 osoba, koje je trajalo jedanaestgodina, pokazalo je da 1 do 2 obroka ribe tjedno odgovara prosječnomdnevnom unosu od 1 do 2 grama omege 3 masnih kiselina. Ta količinapridonosi zaštiti od iznenadne smrti uzrokovane bolestima srca kao štoje infarkt.
Omega 3 masne kiseline smanjuju nakupljanje krvnih pločica(trombocita) pa time i šansu stvaranja ugrušaka u krvnim žilama,poboljšavaju elastičnost stijenki krvnih žila te štite od visokogakrvnog tlaka i arteroskleroze.
Učinci za zglobove
Važnost omega 3 masnih kiselina za održavanje pokretljivostizglobova utvrđena je promatranjem skupina ljudi koji jedu velikekoličine ribe. Uočeno je da iznimno mali broj Eskima s Grenlanda kojisvakodnevno jedu ribu obolijevaju od reumatidnog artritisa i drugihupalnih oboljenja zglobova. U bolesnika koji su uzimali omega 3 masnekiseline zabilježeno je znatno smanjenje bolova izazvanih upalom, tebolja pokretljivost zglobova ruku i nogu. Jutarnja ukočenost zglobovasvojstvena reumatoidnom artritisu skraćena je za više od 45 minuta.
Riba i djeca
Djeca već od vrtićke dobi mogu jesti provjerenu, te sanitarno izdravstveno ispravnu ribu. Riba nema kolagena pa je lakoprobavljiva iprihvatljiv obrok za dijete, a s druge strane, hranjiva je i obilujepoželjnim hranjivim tvarima.
Riba jača organizam
Mnogobrojni stručnjaci za hranukažu da ribu valja jesti nekoliko puta tjedno, no najnovijaistraživanja pokazuju da je ribu dobro jesti svakodnevno. Japanski suznanstvenici utvrdili da svakodnevno konzumiranje omega 3 nezasićenihmasnih kiselina značajno smanjuje rizik od koronarnih bolesti. Omega 3nezasićene masne kiseline u organizmu sprečavaju nakupljanje plaka i nataj način smanjuju proizvodnju leukoterina koji potiču razvoj upalnihprocesa. Smanjenjem leukoterina sprečavaju se oštećenja endotela(unutarnja stijenka arterija) što je presudno u prevencijiarteroskleroze. Omega 3 masne kiseline smanjuju razinu triglicerida ukrvi i potiču povećanje razine zaštitnog HDL kolesterola kojiučinkovito balansira razine poželjnih masnoća. Istraživanja potvrđujuda pomaže u obrani od nekih tumora i jača obrambeni sustav organizma,snižava krvni tlak i na taj način štiti organizam od bolesti krvožilnogsustava, posebice pojave moždanog udara. Ima protuupalni učinak ispriječava stvaranje ugrušaka krvi.
Omega 3 masne kiseline pomažu u održavanju dobre pokretljivosti zglobova.
