Svakuvečer ulazimo u jedan drugi svijet, u kojem se zbivaju čarobne,čudesne, pa i nezamislive stvari – svijet snova. Kojeg su podrijetla ikoja je uloga snova?
Unatoč najnovijimspoznajama o najsloženijim aspektima biologije, znanost nije u potpunomsuglasju kad je riječ o odgovorima na pitanja o podrijetlu, ulozi iznačenju snova. Znanstvena disciplina oneirologija san definira kao nizslika, zvukova, maštanja i osjećaja koji se pojavljuju tijekomspavanja. Razdoblja sanjanja ciklički se ponavljaju u razmjernopravilnim razmacima, a prosječno traju od 5 do 20 minuta.
Kako se smatrada čovjek svake noći provede u snovima otprilike dva sata, nije teškozaključiti da više od šest godina proživimo sanjajući. Iznenadi li vasspomenuti podatak, pretpostavka je da ćete također biti zatečenizabludama u koje vjeruje veliki broj ljudi:
1. Neki ljudi nikada ne sanjaju.
Svi sanjaju, no snovi se često gube iz pamćenja. Da bismo se sjetili sna, trebamo biti budni od pola minute do minutu.
2. Većina ljudi sanja crno-bijelo.
Laboratorijske studije pokazale su da svatko može sanjati u boji.
3. Mjesta u snovima su ona koja smo već posjetili.
Većina ljudi sanja krajolike ili stvari koje nikada nisu vidjeli. Prema nekim znanstvenicima te su slike kompilacija pejzaža koji su na bliski.
Faze spavanja i snovi
Nastanak i vrsta snova ovise o fazi spavanja. Općenito, spavanje možemo podijeliti na ne-REM i REM spavanje. Spavanje počinje s ne-REM-om koji dijelimo na četiri faze, a svaka traje 10 – 15 minuta. U prvoj fazi tonemo u san i mišići se opuštaju, a posljednja faza unutar ne-REM spavanja je dublje spavanje. Nakon ne-REM-a slijedi REM faza koja se pojavljuje od 60 do 90 minuta nakon što zaspimo i u kojoj dolazi do naglih promjena poput brzih pokreta očiju (prema kojima je REM spavanje dobilo ime – Rapid Eye Movements).
U prvoj ili drugoj fazi, kad još nismo u dubokom snu, sadržaji snova povezani su s dnevnim brigama, preokupacijama i željama. To je razdoblje štednje energije, poznato kao mirno spavanje, povezano s rastom, opuštenim tijelom i neaktivnim mozgom. Naprotiv, REM razdoblje karakterizira snažna aktivacija neuronskih krugova, što pruža optimalne uvjete za živopisno sanjanje. Ubrzan je dotok krvi u vidno područje, san je praćen jasnim slikama, ali ne postoji osjećaj za vrijeme. Prošlost, sadašnjost i budućnost nemaju svoj logični slijed. Snovi iz REM-a često su puni emocija jer se REM procesi zbivaju u desnoj moždanoj hemisferi koja je odgovorna za osjećaje i glazbu. Spavač probuđen iz ove faze prepričat će cijeli sadržaj sna, ali ako ga probudimo iz ne-REM razdoblja sjećat će se tek nekih detalja.
Dva lica snova
Pored ugodnih snova moramo se nažalost suočiti sa snovima koji odražavaju tjeskobe i strahove. Smatra se da, općenito, prevladavaju snovi s negativnim emocijama, a od emocija najčešće je prisutna anksioznost. Mnoge ankete pokazuju da su čak dvije trećine ljudi opterećene snovima koji uključuju agresiju, prijetnju, odbacivanje, zbunjenost ili nesposobnost govorenja. Smatra se da su oni najčešće posljedica namjere da se potisne neka želja ili osjećaj. Ili posljedica nedostatka želje suočavanja s unutrašnjim strahovima, suprotstavljanja potencijalnim ili stvarnim „neprijateljima“.
Većina sadržaja sanja se samo jedanput, ali ima nekolikokarakterističnih tema koje se učestalo ponavljaju. Rezultatiistraživanja pokazali su da se one pojavljuju u od 65 do 70% populacije.
Nasadržaj snova mogu utjecati i neki fiziološki čimbenici. Sanjamo datrčimo, a ne možemo uteći progonitelju. Objašnjenje je jednostavno:tonus mišića tijekom spavanja daleko je slabiji, na neki način smo„paralizirani“, što se odražava i na snove. Zanimljivo je da susadržaji snova slijepih ljudi sastavljeni od elemenata koji sepojavljuju kao refleks drugih osjetila, kao što se sluh, njuh ili opip.
