
KOMBINACIJA pravilne prehrane i redovite tjelovježbe može znatno poboljšati stanje oboljelih te smanjiti potrebu za lijekovima
Za oboljele od šećerne bolesti zdrava prehrananije samo preporuka već ključni element terapije jer količina i vrstanamirnica koje unose u organizam može izravno utjecati na razinu šećerai masnoća u krvi, kao i na tjelesnu težinu te izazvati više ili manjeozbiljne posljedice i komplikacije. O tome za Vitu piše prof. dr. sc.Mirko Koršić, endokrinolog, Zavod za endokrinologiju, dijabetes ibolesti metabolizma KBC-Zagreb.
Pravila kojih se dijabetičari trebaju pridržavati nema puno, ali jevažno shvatiti ih ozbiljno jer pomažu održati bolest pod kontrolom ipoboljšati kvalitetu života. Uvriježeno mišljenje da je prehranadijabetičara jako restriktivna i komplicirana nije točno. U većinislučajeva dovoljno je način prehrane u nekim segmentima prilagoditibolesti. Naravno, neke namirnice poželjno je izbjegavati ilikonzumirati u manjoj količini, no još ostaje širok spektar hrane kojase može konzumirati. Moglo bi se reći da preporuke koje vrijede zadijabetičare u velikoj mjeri odgovaraju općenito pravilima zdraveprehrane koja se preporučuje i zdravim osobama kako bi smanjile rizikobolijevanja od dijabetesa, bolesti srca i žila, nekih oblika tumora imnogih drugih bolesti.
Tip bolesti
Pacijenti s bolesti tipa 1 nemaju vlastitog inzulina jer su kod njihautoimunim procesom razorene stanice koje ga proizvode. Oni su stogaovisni o inzulinu i on je na neki način diktator njihova načina života,tako i prehrane. Taj tip dijabetesa zahtijeva liječenje kojem je glavnasvrha regulacija šećera u krvi jer ne smije biti previsok. Pacijentmora jako dobro poznavati svoju bolest i pažljivo se držati dijete, alii provoditi redovitu tjelesnu aktivnost jer o tome ovisi kakva će bitirazina šećera u krvi. Prema količini inzulina koji pacijent dobivapropisuje mu se dijeta, a količina ugljikohidrata smanjuje se ilipovećava ovisno o tjelesnoj aktivnosti. Stoga kod šećerne bolesti tipa1 prehranaovisi o tome kakve su potrebe za inzulinom te posebnu pažnju trebaobratiti na vrstu namirnica koje se unose, a posebno na unosugljikohidrata.
Kod šećerne bolesti tipa 2 problem nije unedostatku inzulina, jer njega najčešće ima, već je prisutna otpornostna inzulin. Ti bolesnici ne moraju, ali mogu biti liječeni inzulinom,ako im je razina šećera u krvi previsoka i ne može se reguliratidijetom i tabletama. U većini slučajeva riječ je o pretilim osobama teje kod dijete za taj tip dijabetesa naglasak na redukciji tjelesnetežine. Zbog visoke razine šećera moguća su oštećenja oka, bubrega idrugih važnih organa i funkcija, a visok šećer u krvi vuče za sobom ipovišenu razinu masnoća, što dovodi do ranijeg razvoja ateroskleroze,bolesti kardiovaskularnog sustava te povećanog rizika od infarkta.Smanjenje tjelesne težine pridonosi poboljšanju metaboličkih funkcija iboljoj regulaciji šećera u krvi, sniženju krvnog tlaka te razinemasnoća, a time se i rizici od komplikacija znatno smanjuju.
Omjer hranjivih tvari
Dijabetičkadijeta, bilo da je riječ o tipu 1 ili tipu 2, znači da se bolesnik morapridržavati pravila klasične prehrambene piramide. Proteini trebajubiti zastupljeni u dozi od 10-20 posto dnevnog unosa kalorija, zasićenei višestruko nezasićene masti u dozi manjoj od 10 posto, a preostalih70 posto treba rasporediti na ugljikohidrate i jednostruko nezasićenemasti, ovisno o medicinskoj potrebi i osobnoj toleranciji. Posebno jepreporučljivo uzimanje žitarica zbog unosa vlakna koji bi trebaoiznositi od 25 do 35 g dnevno. Vlakna su poželjna u većoj količini zatošto sporo otpuštaju šećere pa je razgradnja škroba postupna. S drugestrane, s natrijem treba biti vrlo štedljiv i oprezan (najviše 3 gdnevno) jer zadržava tekućinu i pospješuje gubitak kalcija iz organizmašto, uz ostalo, može dovesti do ubrzanog razvoja osteoporoze. Unoskolesterola ne bi smio premašiti 300 mg dnevno, a uporabe sladila jedopuštena. Povremeno, u posebnim prilikama, komad slatkiša se možeuzeti uz odgovarajuću prilagodbu doze inzulina, no svakodnevno to nijepreporučljivo, već namirnice koje sadrže šećer treba izbjegavati.
Pet dobrih savjeta
1. Ne preskačite obroke i izbjegavajte jedan veliki obrok. Najbolje je rasporediti hranu na tri glavna obroka i dva međuobroka.
2. Nastojte da u svakom obroku bude neka namirnica bogata škrobom i vlaknima.
3. Jedite što više voća i povrća.
4. Manje solite hranu i ne konzumirajte gotove i polugotove proizvode koji obiluju skrivenom solju.
5. Pripazite na dovoljan unos tekućine, pravilno raspoređene tijekom cijelog dana.