Vitamini organiziraju važne procese u kompleksnom metabolizmu. Saznajte koji su vam vitamini potrebni, u kojim količinama, te koji su njihovi prirodni izvori
Vitamini su esencijalni nutrijenti koji imaju važnu ulogu ufunkcioniranju organizma. Ljudsko tijelo samo ne može proizvoditivitamine (neke može sintetizirati iz provitamina), pa ih cijeli živottreba unositi hranom. Nedovoljan unos može izazvati poremećajemetabolizma, bolesti i oštećenja. I uz uravnoteženu prehranu ponekadtreba uzimati dodatne količine vitamina (neke bolesti, trudnoća,smanjena resorpcija vitamina itd.).
Imamo li dovoljno
Statistike pokazuju da danas prosječna osoba u europskim zemljama konzumira više voća i povrća nego prije deset godina. Većina je ljudi zapravo dobro opskrbljena vitaminima C i E te betakarotenom. Za zadovoljenje dnevne potrebe za vitaminom C i betakarotenom svakoga dana trebamo pojesti 200 do 300 grama voća i povrća, po mogućnosti onog tamnozelene i narančaste boje. Do potrebne količine vitamina E najbolje se dolazi konzumirajući biljna ulja. Bez brige, ključna nije kvantiteta ulja, nego njegova kvaliteta. Preporuka nutricionista jest da se za kuhanje i pripremu salata koriste biljna ulja poput hladno prešanog maslinova ulja, ulja repice, suncokretova ulja ili ulja pšeničnih klica.
Nažalost, zdrava hrana na jelovniku sama po sebi nije dovoljna. Naime, kako bi organizam dobio sve potrebne vitamine, voće i povrće mora biti ispravno skladišteno jer se u protivnom hranjive tvari uništavaju. One su vrlo osjetljive na kisik, toplinu i svjetlost. Naravno da je najbolje konzumirati svježe namirnice, ali ako ih već moramo skladištiti, onda je najbolje čuvati ih u pretincu za povrće u hladnjaku. Čuvati voće u staklenoj posudi možda je dekorativno, ali s nutricionističke strane nikako nije preporučljivo.
Kome treba više
Pojačana potreba za pojedinim vitaminima ne ovisi samo o trenutačnom zdravstvenom stanju nego i o načinu života. Primjerice, sportaši zbog pojačane potrošnje energije i ugljikohidrata imaju povećanu potrebu za vitaminima C, E i betakarotenom koji štite stanice, kao i za vitaminom B1. Pušači, pak, imaju oko 40 posto veću potrebu za vitaminom C te oko 50 posto za vitaminom E. Kod oboljelih od dijabetesa često se pojavljuje nedostatak vitamina C i E kao posljedica bolesti.
No, kad se uz prehranu dodatno uzimaju vitaminski preparati, potreban je oprez. Vitaminima se, naime, možemo, slično kao i lijekovima, predozirati. Na takve i druge posljedice uzimanja vitamina kao dodataka prehrani svakako treba obratiti pozornost, pa je nužno posavjetovati se s liječnikom prije uzimanja dodataka.
Također treba znati da osobe koje se hrane uravnoteženo uglavnom nemaju potrebe za uzimanjem vitaminskih preparata. Ozbiljan nedostatak vitamina koji bi ugrozio zdravlje danas je u razvijenim zemljama ipak rijedak.
Voće i povrće pet puta na dan
• Svakodnevno si priuštite veliki tanjur salate.
• Voće je idealan međuobrok kad se pojavi lagana glad.
• Voće i povrće nemojte guliti. U kori i sloju direktno ispod nje smještena je većina čovjeku potrebnih vitamina.
• Voće i povrće trebalo bi jesti pet puta dnevno.
• Birajte voće i povrće intenzivnih boja, jer što je šarenije, tim je zdravije.
• Vitamini i minerali čine naš organizam snažnijim i otpornijim.
Pravila čuvanja i pripreme
• Voće i povrće čuvajte na hladnom i tamnom mjestu, i to kratko vrijeme.
• Pripremajte povrće i voće neposredno prije konzumacije.
• Ne usitnjavajte voće i povrće prije pranja.
• Kuhajte povrće u maloj količini vode. Tijekom kuhanja nemojte nepotrebno miješati vodu. Vodu u kojoj se povrće kuhalo možete iskoristiti za juhe i umake.
• Pripremljena jela ne držite na toplom.
• Sokove od voća i povrća čuvajte u staklenim bocama.
