NA svijetu svake godine od zdravstvenih posljedica prouzročenih pušenjem umire pet milijuna ljudi.
U Hrvatskoj od posljedica pušenja godišnje umire oko 14.000 ljudi. Pušenje je najučestaliji uklonjivi uzročnik bolesti. Nakon prestanka pušenja rizici od obolijevanja bitno se smanjuju. Svakim dimom cigarete u tijelo se unosi 4000 kemikalija, od kojih je oko 300 pouzdano kancerogeno. Trovanju je najizloženiji dišni sustav, ali nema nijednog organa ili sustava organa koji je pošteđen negativnog utjecaja duhanskog dima. Nakon malignih, kardiovasularne bolesti druge su na ljestvici smrtnosti od pušenja. Treće su cerebrovaskularne.
– Samo od karcinoma pluća, čiji je izravan uzročnik pušenje, godišnje u Hrvatskoj umire više od 2000 ljudi. I postotak smrtnosti od kroničnog bronhitisa je visok. Oko 20% pušača obolijeva od KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti), zbog izravnog kemijskog djelovanja duhana na strukturu pluća. Pedeset posto ljudi koji puše tri kutije cigareta dnevno, nakon 50. godine života obolijevaju od karcinoma pluća – govori prim. dr. sc. Ivan Čučević, specijalist za plućne bolesti.
Statistički podaci kod žena govore da, primjerice, od raka grlića maternice četiri puta više obolijevaju pušačice. Karcinom mjehura kod muškaraca isključivo je pušačka bolest jer se produkti pušenja eliminiraju mokraćnim sustavom. Nema organa u tijelu koji nije zahvaćen lošim učincima pušenja, s tim da se rizici izazvani pušenjem progresivno povećavaju brojem popušenih cigareta. Tko puši 20 cigareta dnevno, taj nije dvostruko ugroženiji od onoga koji puši deset, već četiri puta više.
Ovisnički krug
– Malo tko je ponosan zato što puši. Čak 80% pušača željelo bi prestati ili su pokušali barem jednom u životu. Pokušavaju na razne načine, prestaju kupovati šteke i kupuju pojedinačne kutije, puše samo u određenom prostoru, pokušavaju smanjivati broj cigareta, koriste nadomjesne nikotinske pripravke i slično. U jednom trenutku i prestanu, ali onda opet počnu pušiti – govori prim. dr. sc. Nevenka Čop Blažić, neuropsihijatar u Klinici za neurologiju KB Sestre milosrdnice u Zagrebu.
Mnogi se u tom začaranom krugu vrte 20 i više godina. Zašto? Zato što pušenje nije tek nezdrava navika – ono je ovisnost.
– Nikotin je supstancija, može se reći legalizirana droga, odgovorna za razvoj ovisnosti. Ima snažno farmakološko djelovanje i dolazi u mozak samo sedam sekundi nakon udisanja duhanskog dima. U mozgu se veže na nikotinske acetilholinske receptore, čime dolazi do otpuštanja određenih neurotransmitera, među njima i dopamina koji djeluje na raspoloženje. Dakle, učinak nikotina postiže se vrlo brzo i pušači, nakon što zapale cigaretu, osjećaj ugode dobivaju gotovo u trenutku. Nikotin je, međutim, opasan poput drugih opasnih droga jer sve one djeluju preko istog sustava u mozgu. S vremenom tolerancija organizma raste i, kad se prekine uzimanje, javljaju se neugodne smetnje. Manifestiraju se nekoliko sati nakon prestanka pušenja – govori dr. Čop-Blažić.
Skupina karakterističnih simptoma, koji se javljaju ako osoba ne zapali cigaretu, naziva se apstinencijskim sindromom. Razvija se osjećaj nemira, dolazi do smetnji u koncentraciji, nervoze, ljutnje. Te su smetnje najčešća prepreka ljudima da ustraju u odluci o prestanku pušenja.
Neke činjenice o pušenju
• U Hrvatskoj svaka treća osoba puši; prosječni hrvatski pušač popuši 20 do 30 cigareta dnevno.
• Znanstveno je dokazano da jedna cigareta skraćuje život osam minuta.
• Samo tri minute traje jaka želja za cigaretom, a može se suzbiti na razne načine: operite zube, okrenite se fizičkoj aktivnosti, prošetajte, istuširajte se, popijte čašu vode, pojedite jabuku.
