Iako broj oboljelih od melanoma raste, velik broj ljudi još uvijek podcjenjuje učinke UV zraka i promjene na koži
Pojavnost melanoma,jednog od najzloćudnijih tumora uopće i najopasnijeg tumora kože,posljednjih je godina u opasnom porastu a starosna dob oboljelihneprestano se smanjuje. Potvrdila je to i akcija preventivnog pregledakože ”Dani borbe protiv melanoma” provedena na 120 dobrovoljaca uorganizaciji KB Sestre milosrdnice i tvrtke Oktal Pharma. Međupregledanima čija je prosječna životna dob 50 godina, u otprilike 3,5posto otkriveni su melanomi, a u 25 posto karcinomi kože!
Opasne promjene
Maligni melanom je zloćudni tumor koji nastaje iz pigmentnih stanica kože, melanocita, u kojima dolazi do malignih promjena. Melanociti se, osim u koži, nalaze i u sluznicama dišnog i probavnog sustava, moždanim ovojnicama, pa čak i u limfnim čvorovima. U svakom od tih tkiva može doći do malignih promjena, no melanom se najčešće javlja na koži, pri čemu se UV zrake, odnosno izlaganje kože suncu, smatra glavnim pokretačem opasnih promjena.
Melanom se najčešće javlja u dobi između 20. i 60. godine života, i to na mjestu postojeće pigmentacije – madeža. To ne znači da se ne može javiti i na dijelu kože s normalnom pigmentacijom, no takvi su slučajevi uistinu rijetki. U žena se melanom češće javlja na nogama, a u muškaraca na leđima, no može se javiti i ispod nokta, između prstiju, na vlasištu, sluznicama gornjih dišnih puteva, usne šupljine, rodnice, debelog crijeva i mokraćne cijevi. Stupnjeve proširenosti melanoma određuje nekoliko klasifikacija, no općenito se mogu podijeliti na tri stupnja:
1. stupanj = lokalizirani melanom (samo na koži)
2. stupanj = metastaze u limfnim čvorovima
3. stupanj = udaljene metastaze.
Osim melanoma, najzloćudnijeg tumora kože, postoje još dva oblika malignih kožnih tumora: bazaliom i planocelularni tumor.
Tko je u skupini povećanog rizika
Iako nitko nije siguran da neće oboljeti od melanoma, neki pokazatelji upućuju na povećanu opasnost od ove bolesti. Kako je izloženost UV zrakama, odnosno promjene koje sunčanje uzrokuje na koži, najčešći pokretač melanoma, najveća opasnost prijeti osobama koje tijekom života dugo borave na suncu ili ne poduzimaju mjere zaštite.
Takozvano rekreacijsko sunčanje, tj. prekomjerno izlaganje sunčevu zračenju vikendima i za vrijeme godišnjih odmora, u posljednje vrijeme često se spominje kao jedno od najrizičnijih ponašanja.
Zbog trenda “preplanule kože”, mnogi ne koriste zaštitna sredstva za sunčanje s UV filtrima, ili ta sredstva ne koriste dovoljno i pravilno, a kako većina ljudi ima kratak godišnji odmor kroz to vrijeme mnogi nastoje postići maksimalno tamnu boju kože. Zato se prilično velik broj ljudi oglušava na upozorenja o opasnostima od sunca. Osobe svijetle puti, kose i očiju pripadaju skupini povećanog rizika, a obično se oni najviše “trude” da što bolje potamne na suncu. No ljudska koža kumulativno bilježi i pamti učinke prekomjernog izlaganja UV zrakama, pa ako ste u djetinjstvu ili tijekom života više puta zadobili opekline praćene mjehurima i guljenjem kože, savjetujemo vam oprez i budno praćenje eventualnih promjena na koži.
»esto zaboravljamo da sunce nije opasno samo za otkrivene dijelove tijela na plaži. I ljudi koji svoj posao obavljaju na otvorenom, rijetko koriste preparate s UV filtrima. Primjerice, statistike pokazuju kako je među hrvatskim regijama Slavonija na prvom mjestu po učestalosti melanoma, iako nije područje najjače insolacije, niti s najviše sunčanih dana u godini. Naime, priroda poljoprivrednog posla primorava stanovništvo pretežno svjetlije puti, očiju i kose na cjelodnevni boravak na otvorenom.
Osobe koje imaju veliki broj madeža na tijelu (više od 50) također su u skupini povećanog rizika, kao i oni u čijim je obiteljima bilo slučajeva melanoma ili su i sami prethodno liječeni od melanoma ili drugih karcinoma kože.
Promotrite madeže
Upozorenja da madeže treba paziti i ne dirati više no što je potrebno treba itekako ozbiljno shvatiti, jer pokretač zloćudnih promjena može biti i mehaničko oštećenje madeža odjećom, ozljedom i slično.
S manjim brojem madeža se rađamo, dok ih većina nastaje tijekom života, a radi se o malim pigmentiranim promjenama na koži koje ima većina ljudi. Smatraju se normalnom pojavom no svaki madež zapravo je tumor, a njegova promjena mora se shvatiti ozbiljno jer može rezultirati melanomom.
U akciji ”Dani borbe protiv melanoma” promjene na koži s tipom madeža rizičnih za nastanak melanoma otkrivene su u oko 25 posto pregledanih, dok je 22 posto imalo promjene koje bi dugoročno mogle prijeći u maligne tumore kože. Prema riječima, prof. dr. sc. Mirne ©itum, predstojnice Klinike za kožne i spolne bolesti KB Sestre milosrdnice i voditeljice Referentnog centra za melanom, jedna od otežavajućih okolnosti u dijagnosticiranju melanoma je to što ljudi madeže i pjegice doživljavaju kao male nepravilnosti kože, pa ne obraćaju pozornost na njihov nastanak i eventualne promjene. Drugi problem je to što se građani uglavnom obraćaju dermatolozima zbog nekih oboljenja ili neugodnih simptoma, dok relativno mali broj osoba odlazi dermatologu zbog pregleda i kontrole madeža.
Mnogi griješe misleći kako madeži na dijelovima tijela koji se uopće ne izlažu suncu nisu potencijalno opasni. Zapravo, od madeža koji se na bilo koji način mehanički ozlijede, može nastati melanom. Imate li madeže na dijelovima tijela na kojima je trenje odjećom intenzivno (ispod rubova grudnjaka, pasica hlača, ovratnika…), obratite im posebnu pozornost. Obično se takvi madeži preventivno odstranjuju, jer je prilično teško neprekidno paziti da ih se ne ozlijedi.
Madež koji se po bilo kojoj osnovi smatra sumnjivim i potencijalno opasnim moguće je pažljivo proučiti tek nakon što se kirurški odstrani. Ukoliko primijetite atipičan madež, prvo se obratite svom liječniku opće prakse koji će vas, ovisno o potrebi, uputiti dermatologu. Međutim, kako nije jednostavno melanom od benignih promjena razlikovati samo pregledom, postoji li dakle dvojba, dermatolog će vam savjetovati biopsiju. Zato se za madeže koji se ne uklanjaju isključivo iz estetskih razloga, ne koristi laser ili neka od metoda spaljivanja ili zamrzavanja; svaki odstranjeni madež uvijek se šalje na patohistološku analizu.
Ukoliko je riječ o običnom madežu, liječenje je završeno. U suprotnom, slijede dodatne pretrage kako bi se utvrdilo postoje li metastaze i odredio daljnji tijek liječenja.
Smanjite rizik
Bez obzira pripadate li skupini povećanog rizika, mjere opreza nikad nisu suvišne:
• Želite li imati preplanuli ten, postignite to nekim preparatom za samotamnjenje umjesto sunčanjem.
• Izlaganje suncu svedite na minimum, nipošto se ne “pržite” između 10 i 16 sati, i uvijek koristite preparate s dovoljno visokim zaštitnim faktorom.
• Ne zaboravite namazati sve dijelove tijela izložene suncu, uključujući i uške, koje mnogi zaboravljaju namazati.
• Sredstvo za zaštitu od sunca nanosite svaka dva sata, čak i za oblačnog vremena, jer UV zrake prolaze kroz oblake. Nakon plivanja, tuširanja i znojenja ponovno se namažite, bez obzira što je od zadnjeg nanošenja zaštitnog sredstva prošlo manje od dva sata.
• Kako se melanom može pojaviti i na koži vlasišta, svakako zaštititeglavu kapom, šeširom ili maramom. Sunčane naočale nisu samo modnidodatak, one štite vjeđe, oči i osjetljivu kožu oko očiju.
•Ne zaboravite da pijesak, voda, tlo, kao i snijeg reflektiraju UVzrake, pa se ne zavaravajte kako ste ispod suncobrana ili u hladustabla na sigurnom. Reflektirajuće površine mogu odbijati i do 85 postosunčevih zraka.
• Djecu mlađu od 6 mjeseci ne izlažite suncu.
