Biti ili ne biti vegetarijanac pitanje je koje, prije ili poslije u životu, mnogima prođe kroz glavu, a mnogi se i odlučuju napraviti trajni zaokret u načinu života i prehrane. U svakom slučaju, davno su prošla vremena kad se na one koji su pošli tim smjerom gledalo kao na čudake. Bilo da to čine iz etičkih razloga ili pokušavaju riješiti zdravstvene probleme ili se žele riješiti viška kilograma, sve se veći broj ljudi okreće vegetarijanskoj prehrani. Ipak, i dalje postoji niz nedoumica oko toga je li to uistinu zdraviji način prehrane, dobiva li organizam na taj način sve što mu je potrebno te je li prikladan baš za svakoga i u svakoj dobi. Ista pitanja vrijede i za vegansku i makrobiotičku prehranu.
Vegetarijanac… ali kakav?
Uvriježeno je mišljenje, s kojim se slažu i brojni stručnjaci, da su vegetarijanci u odnosu na ostalu populaciju otporniji na cijeli niz čestih i vrlo ozbiljnih bolesti kao što su visok tlak i kolesterol, infarkt i moždani udar, dijabetes, reuma i neki oblici raka. No, pitanje utjecaja vegetarijanske prehrane na zdravlje ipak nije tako jednostavno jer taj pojam obuhvaća nekoliko varijanti prehrane, ovisno o tome koje su namirnice životinjskog porijekla "dopuštene" ili su posve isključene s jelovnika. U liberalnije varijante vegetarijanstva ubrajaju se tzv. ovo-vegetarijanci, lakto-vegetarijanci, poluvegetarijanci i lakto-ovo vegetarijanci koji u određenoj mjeri konzumiraju neke namirnice životinjskog porijekla, dok su veganstvo i makrobiotika puno restriktivniji. Svaki od tih smjerova ima prednosti i nedostatke, pa samo promišljenom primjenom i pažljivim planiranjem jelovnika svaki od njih može uistinu predstavljati siguran i zdrav način prehrane. Ono što je najvažnije, jest biti svjestan eventualnih nedostataka prehrane za koju se odlučite te ih na odgovarajući način nadomjestiti.
Liberalniji smjerovi
Lakto-ovo vegetarijanstvo isključuje meso i mesne prerađevine, ribu, školjkaše i ostale plodove mora, ali dopušta konzumaciju mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i svih proizvoda koji ih sadrže. Većina liječnika smatra ga najzdravijom varijantom vegetarijanstva zato što se kroz mlijeko i jaja dobivaju neke neophodne hranjive tvari kojih u biljnoj hrani uopće nema ili ih nema dovoljno. Isto vrijedi i za semivegetarijanstvo u kojem je dopuštena povremena konzumacija ribe i peradi. Ako se vegetarijanstvo ne primjenjuje razumno i jelovnik se ne planira pomno, može doći do manjka nekih važnih hranjivih tvari i razvoja anemije.
Lakto-vegetarijanstvo
U lakto vegetarijanskoj prehrani, osim svih namirnica biljnog porijekla, dopuštena je i konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda, no isključene su sve vrste mesa i mesnih prerađevina, kao i ribe, mekušci, školjkaši i jaja.
– Nedostaci: Uz uobičajeni rizik od manjka nekih nutrijenata, ponekad pretjerano konzumiranje mlijeka, sira i drugih mliječnih proizvoda može rezultirati prekomjernim unosom životinjskih masnoća koje povećavaju rizik od razvoja hipertenzije i drugih bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa, debljine te nekih oblika tumora.
Ovo-vegetarijanstvo
Uz sve namirnice biljnog porijekla dopuštena je konzumacija jaja i proizvoda od jaja, a isključene su sve vrste mesa i mesnih prerađevina, ribe, mekušci, školjkaši, kao i mlijeko, sir i ostali mliječni proizvodi. Budući da je i ovdje riječ o liberalnijoj varijanti vegetarijanstva, nema opasnosti od značajnijih nutritivnih deficita.
Ako se pretjera s konzumiranjem jaja, vrijedi isto što i za lakto-vegetarijanstvo, budući da jaja imaju vrlo visok postotak zasićenih masnoća i kolesterola.
