REDOVITI pregledi vida važni su kako bi se na vrijeme utvrdili eventualni problemi i spriječilo pogoršanje. Koje simptome ne bi valjalo zanemariti? Kada otići okulistu, a kad oftalmologu?
Iako se problemi vida često mogu prepoznati zahvaljujući specifičnim simptomima kao što je kratkovidnost, u nekim slučajevima poput tzv. lijenog oka kod djece ili glaukoma u osoba zrelije životne dobi ne postoje simptomi koji bi osobu mogli navesti da ode na pregled oftalmologu.
* Oftalmolog je liječnik specijaliziran za bolesti očiju i vida te jedini stručnjak koji može dijagnosticirati bolesti oka i propisati primjereno liječenje.
* Optičar je tehničar sa završenom visokom majstorskom školom koji zna utvrditi kvalitetu vida u slučaju jednostavnih poremećaja. Njegova je važnost u znanju i umijeću pravilne izrade naočala, te u sposobnosti preporuke izbora pravilnih naočala i leća za naočale.
Dakle, za odabir odgovarajućih leća i okvira za naočale valja se obratiti optičaru, a za svaki pregled vida nužno je otići oftalmologu.
Kalendar pregleda za svaku životnu dob
Nakon rođenja: Obično je predviđen rutinski pregled očiju, nužan da se utvrdi ili isključi postojanje eventualnih urođenih bolesti, ili konjuktivitisa tipičnog za novorođenčad.
* Nakon te prve kontrole, dijete se može odvesti na pregled oftalmologu oko navršene 1. godine. Tako obično postupaju samo roditelji koji primijete blagi oblik strabizma, poremećaj kad "oko bježi". Takvi poremećaji, ako su blagi i povremeni, do navršene prve godine ne smatraju se bolešću.
U 3. godini
Oftalmološki pregled oko 3. godine ne smije se zanemariti. Taj je pregled potreban jer:
* Pregledom u 3. godini moguće je spriječiti pojavu tzv. lijenog oka, poremećaja koji se razvija bez simptoma.
* Vidna funkcija se razvija upravo od 3. do 5. ili do 7. godine. Prođu li promjene i tegobe neopaženo, lijeno oko u dobi između 7. i 8. godine prestaje se koristiti, a tegobu više nije moguće ispraviti.
U 6. godini
Za utvrđivanje vidnih funkcija nužna je suradnja djeteta koje mora biti sposobno opisati svoj vid, a to je otprilike oko 6. godine.
Važno je obaviti specijalistički pregled prije polaska u školu.
Između 10. i 15. godine
Ako se ne pojave simptomi koji bi bili razlog odlaska na pregled prije 10. godine, sljedeći kontrolni pregled vida preporučuje se između 10. i 15. godine.
* U toj dobi obično se javlja kratkovidnost. No, u tom slučaju najčešće adolescent sam primjećuje da ne vidi dobro.
Nakon 45. godine
Ako osoba nema smetnji vida poput astigmatizma, kratkovidnosti ili dalekovidnosti, od 20. do 40./45. godine nisu potrebni kontrolni pregledi vida. Ako se jave smetnje, potrebno je otići na pregled.
Staračka dalekovidnost ili prezbiopija
Počinje se javljati otprilike od 45. godine. To je funkcionalni poremećaj pri kojem leća postaje kruta i sprječava fokusiranje slike izbliza. Riječ je o lakšem problemu koji se rješava nošenjem naočala. Naziv staračka dalekovidnost nije najsretniji izbor, jer se 45-godišnjaci ne mogu nazvati starcima, ali je zasada ostao u najširoj primjeni. Nema veze s "običnom" dalekovidnošću koja se javlja u najranijoj životnoj dobi, a uzrok joj je diskretno kraća duljina oka od optimalne, a ne promjena u elasticitetu leće, kao što je slučaj kod prezbiopije. Konfuzija nastaje jer se oba stanja rješavaju lećama s plus dioptrijom.
Nakon 60. godine
Od 60. godine preporučuju se redoviti kontrolni oftalmološki pregledi jednom godišnje kako bi se spriječio razvoj nekih bolesti ili potvrdilo da je s vidom i očima sve u redu.
