BOLOVI u vratu, leđima i zglobovima, glavobolje, trnci u prstima… samo suneke od teškoća koje nastaju zbog loših radnih uvjeta. Kakav je vašstolac?
Trećinu života provodimo na poslu, mnogi na uredskom poslu koji zahtijeva dugotrajno sjedenje, prebiranje po papirima i rad za računalom. Takav posao ostavlja posljedice na zdravlje, posebno ako sjedimo na rasklimanim ili neergonomskim stolcima.
Bolesni od stolaca
Jeste li se ikad požalili poslodavcu na neadekvatne radne uvjete, neispravan stolac, na primjer zbog kojeg vas iz dana u dan sve više bole leđa? Je li vam uopće poznato da imate pravo na to i da je poslodavac obavezan osigurati vam uvjete koji ne djeluju loše na zdravlje? Znate li da vam prije zapošljavanja mora organizirati i pregled vida, ako ćete više od četiri sata dnevno provoditi pred kompjutorom? I da vam je dužan financirati nabavu naočala ako imate problema s vidom? Sve to piše u Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom, koji je – iako postoji od 2005. godine – tek ove godine u potpunosti stupio na snagu. Pravilnik govori jedno, no stvarnost je potpuno drugačija.
Čak 80% uredskih stolaca nije ispravno i zdravstveno su rizični, prije svega za kralježnicu. Taj podatak potvrdilo je istraživanje Šumarskog fakulteta u Zagrebu, u okviru projekta "Namještaj za zdravo, udobno i sigurno sjedenje i ležanje".
– U nekim slučajevima rezultati su bili upravo zastrašujući. Čak 80% stolaca nije zadovoljilo ni minimum traženih uvjeta kvalitete koje propisuju norme – upozorava prof. dr. sc. Ivica Grbac, redovni profesor Šumarskog fakulteta i studija dizajna Sveučilišta u Zagrebu.
To znači da je 80% ljudi koji za računalom provode više od četiri sata dnevno izloženo statodinamičkim naporima uzrokovanim lošim i zakrivljenim položajem tijela.
– Zbog dugotrajnog boravka u istom položaju opterećeni su koštanozglobni sustav i mišići, koji su u neprestanom grču – kaže prim. dr. sc. Ana Bogadi-Šare, spec. medicine rada iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
Posljedica su i poremećaj cirkulacije, naročito u nogama. Psihičke tegobe najčešće se manifestiraju kroz glavobolju i razdražljivost, a zbog umora dolazi i do gubitka koncentracije, time često i do pogrešaka na poslu i smanjenog radnog efekta.
Pravila sjedenja
Zdrav stolac mora zadovoljavati određene uvjete. Sjedalo mora biti mekano, ne smije ometati cirkulaciju na pregibu s koljenom, naslon mora biti pomičan u oba smjera i pratiti kralježnicu. Cijela površina leđa mora biti naslonjena, a ne samo polovica. Nadlaktice moraju biti uz tijelo, a laktovi na naslonima za ruke. Ako naslon za ruke nije dobar, bolje je da ga i nema.
– Stolac treba biti prilagođen visini osobe. Ako je naslon za ruke postavljen visoko, a osoba je niska, stolac bez naslona kvalitetnije je rješenje. Idealno je ako su ti nasloni pomični – kaže dr. Bogadi-Šare.
Postoje pravila za ispravno, tj. zdravo sjedenje. Ramena trebaju biti opuštena, ali to ovisi više o čovjeku nego o stolcu. Nemojte biti u grču, pazite na to da budete opušteni.
Natkoljenice bi trebale biti u paralelnom položaju s podom. Koljena su malo iznad ruba stolca. Noge ne smiju visiti, stopala trebaju sezati do poda. Ako vam stopala ne sežu do poda, nužno je da stavite neki podložak za noge.
– Dobro je izabrati stolac koji omogućuje aktivno sjedenje, dakle sjedenje kod kojeg se aktivno koriste mišići. Time se izbjegava naprezanje određene, najčešće uvijek iste, skupine mišića, kostiju i ligamenata, izbjegavaju se poremećaji cirkulacije, glavobolja i umor. Aktivno sjedenje primjenjuje se, primjerice, na principu lopte, no i tu je dokazano da nije poželjno sjediti više od nekoliko sati u kontinuitetu – kaže dr. Grbac.
