ŠTITNJAČA je najveća endokrina žlijezda s iznimno važnom ulogom u funkcioniranju organizma, smještena neposredno ispod grkljana.
Djeluje na rast i razvoj i nužna je za održavanje organa. Hormoni štitnjače potiču rast i razvoj organizma i nužni su za održavanje funkcije bazalnog metabolizma. Posebno su važni za rani razvoj mozga, tijekom fetalnog života i prvih nekoliko godina djetetova života.
Bolesti štitnjače
Bolesti štitnjače u odraslih učestale su: to su gušavost, hipertireoza, hipotireoza, upale, tumori. Čak sedam puta češće javljaju se u žena negoli u muškaraca. Povećanje štitnjače lako se može otkriti pipanjem, ili čak uočiti okom.
– Hormoni štitnjače potiču izmjenu tvari u metabolizmu. Hipotireoza i hipertireoza funkcionalna su stanja smanjenja ili povećanja aktivnosti hormona štitnjače. Ako osoba boluje od hipertireoze štitnjača proizvodi previše hormona, a kod hipotireoze ih je premalo. Kad ih je premalo, štitnjača je usporena, sporiji je rad srca, živčanog sustava, razvija se sklonost nakupljanju tekućine i sluzi u tkivima. Na nedostatak hormona štitnjače možemo posumnjati kod bezvoljnih i blijedih bolesnika, osoba suhe i hladne kože, podbuhlog lica, oteklih kapaka i potkoljenica, koji se tuže na opću slabost, teže pamćenje, usporenost, potištenost.
Višak hormona štitnjače ubrzava metabolizam i dovodi do veće potrošnje energije. Na pojačani rad hormona štitnjače ukazuju neobjašnjiva nervoza, mišićni nemir, nepravilan i ubrzani rad srca, znojenje, drhtanje ruku, ubrzana probava, gubitak na težini unatoč (pre)velikom teku, loš san, izbuljene očne jabučice – objašnjava doc. dr. Ivana Pavlić–Renar sa Zavoda za endokrinologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC Zagreb.
Kada na pregled
Ako se opazi zadebljanje na vratu u području štitnjače ili se pojave tegobe karakteristične za poremećaj štitnjače potreban je pregled. Posebno je važan ako je riječ o osobama s povećanim rizikom od bolesti štitnjače, a to su ponajprije žene koje u bližoj rodbini imaju već nekoga s istom bolešću.
Guša ili struma naziv je za povećanje štitnjače. Može se raditi o pratećoj pojavi autoimunosnih bolesti s povećanim ili smanjenim stvaranjem hormona (hiper ili hipotireozom). Nekad je bila najčešće povezana s nedostatkom joda u prehrani. Dodavanjem joda u kuhinjsku sol toga je sve manje. Da bi se stvarala normalna količina hormona, tjedno je potrebno u organizam unijeti oko 1 mg joda. Najbolji izvori joda su riba, mlijeko, jaja. Štitnjaču može oštetiti i preveliko opterećenje jodom. To se, međutim, rijetko događa, uglavnom kod uzimanja nekih lijekova s velikom količinom joda (amjodaron, na primjer, koji se koristi u liječenju poremećaja srčanog ritma).
Akutna upala štitnjače nastaje naglo, a uzrok nije poznat. Simptomi su visoka temperatura i jaka bol u vratu. Može se razviti prolazna hipo ili hipertireoza. Bolest se sama povlači, uglavnom bez posljedica.
Liječenje
Svi poremećaji štitnjače, naročito tumori, mogu se povezati s izloženošću zračenju, što je postalo jasno nakon promatranja preživjeloga stanovništva iz okolice japanskih gradova pogođenih atomskim bombama na kraju 2. svjetskog rata, kao i stanovništva krajeva u kojima su se dogodile nesreće s oslobađanjem radijacije iz nuklearnih elektrana, govori dr. Pavlić–Renar.
– Hipertireoza se liječi lijekovima koji sprečavaju lučenje njezinih hormona: metimazolom i propiltirouracilom. Ako lijekovi nemaju učinka, trajno rješenje je odstranjivanje štitnjače operacijom ili uništenje aktivnih stanica terapijskom primjenom radioaktivnog joda. Poslije toga uglavnom je trajno potrebna nadoknada hormona štitnjače tabletama. Hipotireoza se liječi nadoknadom hormona.
