ŠTO više novca imamo, to novac manje utječe na nas i manje nam donosi radost
Osvojimo li glavni zgoditak na lotu, hoćemo li biti sretni do kraja života? Možemo li, uz osigurana financijska sredstva, očekivati sreću i zadovoljstvo primjereno novim materijalnim okolnostima? Je li novac put do rješenja problema i ključ za sreću, pogotovo u ovim recesijskim vremenima?
Materijalno i duhovno
Istraživanjem koje je uključivalo više od 30.000 ispitanika u 30 zemalja htjelo se ustanoviti u kojoj mjeri ljudi doživljavaju novac kao izvor sreće. Pokazalo se da ljude najviše usrećuje dobro zdravlje, nakon toga vlastiti dom, na trećem mjestu su djeca, zatim zanimljiv posao, a slobodno vrijeme na petom je mjestu. Nije ustanovljena značajna povezanost između novca i sreće. Važno je napomenuti da je razina sreće bila podjednaka u oba spola i na nju nije utjecala ni dob ispitanika.
• Odnos prema prihodima je relativan. Ne razmišljamo toliko o apsolutnom iznosu naših primanja, koliko nas zanima zarađujemo li više od ljudi iz naše okoline. Što su nam prihodi veći, češće smo okruženi bogatijim ljudima. Stoga uspoređivanje ne ide u "našu korist" i ne čini nas sretnijima. Rezultati istraživanja pokazali su da dvije osobe koje imaju istu razinu prihoda, a žive u različitim četvrtima, nisu jednako sretne. Manje sretnom osjeća se osoba koji živi u bogatijem kvartu.
• Materijalne stvari ne čine nas sretnijima. One imaju samo kratkoročan efekt na osjećaj sreće. Istraživanja su pokazala da ljude više usrećuju doživljena iskustva nego posjedovanje stvari. Primjerice, večernji izlazak, susret sa zanimljivom osobom ili odlazak na koncert čine nas zadovoljnijima nego kupnja haljine ili mobitela.
Više novca, više stresa
Kad se obogate, ljudi provode manje vremena u aktivnostima koje ih vesele. Zarađujući novac, dio ljudi razmišlja kako će ga potrošiti na aktivnosti koje ih vesele i opuštaju. Međutim, ciljevi postaju sve veći. Umjesto u opuštanju, ljudi provode vrijeme na radnom mjestu što uzrokuje napetost i stres, a nipošto sreću.
Zašto onda ipak vjerujemo da novcem možemo kupiti sreću? Smatramo da bismo ipak s malo više novca bili sretniji. Dobijemo li koliko očekujemo, opet priželjkujemo više. Teško da ćemo ikad biti potpuno zadovoljni. Pritom se susrećemo sa zanimljivim paradoksom: što imamo više novaca, to manje novac utječe na nas i manje nam donosi radost. U trenutku kad imamo zadovoljene osnovne životne potrebe kao što su hrana, odjeća i krov nad glavom, više novca ne donosi više sreće. Kad osnovne životne potrebe nisu zadovoljene, postoji određena granica ispod koje je stvarno malo vjerojatno da će itko biti sretan.
Optimizam
Gdje je onda tajna sreće? U drugim ljudima. Istraživanja su pokazala da su ljudi s pet ili više bliskih prijatelja sretniji. Rezultati su ukazali i na činjenicu da su ljudi u dugim, kvalitetnim emocionalnim vezama sretniji od samaca. Najmanje su sretni ljudi u lošim brakovima. Društveno aktivne osobe osjećaju se bolje jer intenzivan socijalni život smanjuje pesimistične misli i tjeskobu. Angažiranost čini ljude sretnijima više nego posjedovanje. Ljudi su motivirani izazovima, pa ako nakon angažmana ostvare cilj, bit će sretniji.
Psiholozi su istražili po čemu se sretni ljudi razlikuju od onih koji se tako ne osjećaju. Sretne osobe imaju sposobnost optimističnog doživljavanja događaja koji nisu po svojoj prirodi ni loši ni dobri. Drugim riječima, vide čašu polupunom, umjesto polupraznom. Ne troše vrijeme i energiju na aktivnosti u kojima ne vide potencijalnu osobnu ili društvenu dobrobit. Za sretne ljude važne su dugoročne stvari, primjerice, dobro prijateljstvo, a ne kratkotrajna zadovoljstva kao kupnja novog tehnološkog noviteta.
