PREHRAMBENI poremećaji ozbiljne su psihičke bolesti u kojima su obrasci razmišljanja i osjećaja uzrok štetnih navika prehrane koje često prividno pomažu da se lakše podnese depresija, stres i anksioznost.
Što je nekontrolirano hranjenje
Poremećaj se očituje prejedanjem, a posljedica je porast tjelesne težine. Ljudi s tim poremećajem često mogu pojesti goleme količine hrane zanemarujući osjećaj sitosti, jednostavno ne mogu prestati jesti. Iako nekontrolirano hranjenje podsjeća na bulimiju (bulimia nervosa), u ovom poremećaju nema pražnjenja želuca namjernim povraćanjem.
Većina ljudi s ovim poremećajem poseže za hranom misleći kako će ih ona utješiti, no ono što slijedi nije nimalo utješno. Uz neugodu zbog pretrpanosti hranom, javlja se osjećaj krivnje zbog nemogućnosti kontrole hranjenja, što dodatno povećava stres i krug se zatvara.
Kako prepoznati simptome
Sljedeći simptomi mogu upozoravati na poremećaj:
– učestalo uzimanje obroka koje većina ljudi smatra preobilnima
– trajan osjećaj nemogućnosti kontroliranja što i koliko jedemo
– brzo jedenje koje se može opisati kao trpanje hrane u sebe
– jedenje teških obroka čak i kad nema osjećaja gladi
– izbjegavanje obroka u društvu, zbog srama i eventualnih neugodnih pitanja
– osjećaj gađenja, depresije ili krivnje nakon prejedanja
– promjena tjelesne težine
– nedostatak samopoštovanja
– gubitak spolne želje
– česte dijete.
Uzroci poremećaja
Kao i kod drugih poremećaja prehrane, i kod nekontroliranog hranjenja teško je odrediti točan uzrok. Realno je pretpostaviti kako se ne radi o jednom konkretnom uzroku i povodu, već o utjecaju niza psiholoških i bioloških faktora i okolnosti.
Do sada je uočeno da gotovo polovica ljudi s poremećajem nekontroliranog hranjenja ima cijelu povijest depresivnih epizoda iza sebe. Iskustva osoba s ovim poremećajem kažu kako su ljutnja, tuga, dosada, anksioznost ili neka druga neugodna emocija uzrokovali epizodu prejedanja, a i drugi psihološki problemi su, čini se, učestaliji u osoba koje nekontrolirano jedu.
Poremećaji prehrane često imaju cijelu obiteljsku anamnezu, što je znanstvenike navelo na pretpostavku da je riječ o nasljednoj bolesti.
Nekontrolirano hranjenje najčešći je prehrambeni poremećaj, a pogađa oko četiri posto opće populacije. Pretilost (tjelesna težina više od 20 posto veća od normalne) nije uvijek prisutna.
Žene su nešto češće žrtve poremećaja nekontroliranog hranjenja.
Složeno liječenje
Poremećaj zahtijeva pažljiv pristup u liječenju i precizan plan liječenja. Cilj je pomoći oboljeloj osobi da ponovno uspostavi kontrolu nad prehrambenim navikama. U liječenju se koriste psihoterapija individualnim savjetovanjima, grupna terapija, uzimanje antidepresiva, konkretne upute nutricionista za prehranu.
