Želudac je osjetljiv organ u kojem se odvija važan dio procesa probave tijekom kojeg nastaje energija neophodna za sve vitalne funkcije organizma.
Zajedno s tankim i debelim crijevom, jetrom, žuči i gušteračom sudjeluje u procesu probave (no u sudjeluju i usna šupljina i jednjak). Ali osim s tim organima, želudac je usko povezan s glavom, mislima, strahovima i brigama, s osjećajima koji na njega djeluju poput okidača. Stoga su uvriježeni načini opisivanja nekih stanja poput: "Stegnuo mi se želudac" ili "Od tih me riječi zaboli želudac" istinit prikaz zbivanja u našem organizmu. Kako je povezanost osjećaja i želuca doista velika, s pravom ovaj organ možemo nazvati drugim mozgom. Za vrijeme obroka želudac od mozga dobiva poruku da je sit ili da mu treba još hrane; kad se suočimo sa stresom, želudac trenutačno reagira tako što teško prima hranu ili traži još hrane…
Korisno je stoga naučiti osluškivati ga, upoznati njegove reakcije, znati prepoznati promjene, ali ne samo one u želucu već i u organima koji zajedno s njim sudjeluju u složenom sustavu probave.
Navodimo samo neke od učestalih promjena, poremećaja i bolesti te simptome prema kojima ćete ih lakše prepoznati i spriječiti komplikacije.
Žgaravica
Osjećaj žarenja, pritisak i bol pojavljuju se ispod prsne kosti i penju prema jednjaku. Obično je to povremeno, u ležećem položaju i/ili pri naginjanju naprijed. Posljedica je vraćanje sadržaja želuca prema završnom dijelu jednjaka, do čega dolazi pri određenom položaju tijela ili zbog smetnji zatvaranja prijelaza jednjaka u želudac.
Neki, vrlo različiti čimbenici mogu uzrokovati pojavu istinskih napadaja žgaravice, u nekih ljudi ona se javlja nakon obilnog obroka, u nekih je uzrokuju određene namirnice poput češnjaka, crnog vina, masne hrane, čokolade, limuna.
Bol ispod ili iza prsne kosti nakon tjelesnog napora razlog je za odlazak liječniku koji će preporučiti potrebne pretrage. Važno je, naime, pretragama isključiti bolesti srca, odnosno, anginu pektoris.
Postoji jednostavan način kojim je moguće provjeriti je li doista riječ o žgaravici: ako simptomi nestanu nekoliko minuta nakon uzimanja lijeka protiv želučane kiseline, gotovo je sigurno riječ samo o žgaravici.
Povrat želučane kiseline
Osobe koje boluju od žgaravice vrlo često se žale na prodiranje želučane kiseline u jednjak, a smetnju opisuju kao iznenadnu pojavu tekućine gorka okusa u ustima.
U većini slučajeva povrat želučane kiseline izazvan je istim uzrocima kao i žgaravica: neki položaji tijela i/ili obilni obroci. Najčešći simptomi su suhi kašalj, promuklost, gorak osjećaj u ustima.
Višak želučane kiseline i osjećaj žarenja u želucu mogu se javiti i kao posljedica neizliječenog gastroenteritisa ili oslabljene stijenke želuca, ali i kao posljedica stresa i teških oblika tjeskobe.
Štucanje
Riječ je o naglim i snažnim kontrakcijama dijafragme uz naglo zatvaranje glotisa, dijela šupljine grkljana. Ako se javlja tek povremeno, nije razlog za zabrinutost, no javlja li se štucanje često, ne valja ga podcjenjivati jer može biti znak neke teže bolesti.
Povremeni napadaji štucavice mogu biti posljedica opuštanja stijenki želuca, snažnih emocija, konzumiranja alkohola, naglih promjena temperature – u tim slučajevima štucavica kratko traje. No, znatno su teži oblici koju uzrokuju neurološki, metabolički, hormonalni ili psihogeni čimbenici.
Bol u usnoj šupljini
Može biti posljedica promjena na sluznici usne šupljine izazvanih ulceracijama ili upalnim procesima. No, smetnje se mogu pojaviti i bez vidljiva uzroka, a u tom slučaju govorimo o sindromu bolnih usta. Karakterizira ga dugotrajna bol i žarenje u usnoj šupljini, vrlo često popraćeni promjenama osjeta okusa i mirisa.
U otprilike pola slučajeva bol u usnoj šupljini početni je simptom virusnih oboljenja ili nedostatka vitamina C. Ipak, u većini slučajeva to je posljedica nepravilne uporabe vodica za ispiranje usne šupljine i zubne četkice ili loše prilagoĐenih zubnih nadomjestaka.
Halitoza
Naziv je to za neugodan zadah iz usta koji vrlo često posljednja opazi osoba pogo�ena halitozom jer se osjeti mirisa i okusa postupno priviknu na neugodan miris vlastita tijela. U normalnim uvjetima miris usne šupljine nije statičan, mijenja se tijekom dana, ovisno o obrocima i hrani koja se konzumira te o životnoj dobi.
Rezultat je djelovanja bakterija na bjelančevine, pri čemu nastaju otpadne tvari što sadrže hlapljivi sumpor. Osim toga, na miris u usnoj šupljini utječu i čimbenici poput bakterijske flore usne šupljine, količine sline, pH vrijednosti sline… Stvaranju neugodnog mirisa pogoduju nedostatak kisika u okolnom zraku, prisustvo gram-negativnih bakterija, alkalni pH usne šupljine. Ovi su čimbenici prisutni i u slučaju gingivitisa, upale zubnog mesa, najčešćeg uzroka neugodnog zadaha iz usta.
Bol jetre
Vrlo se često ljudi žale na bol koju osjećaju u području jetre, no jetra ne boli. Bol se javlja u slučaju njezina povećanja, kad se nateže kapsula jetre. U većini slučajeva taj osjećaj dolazi uz mučninu uzrokovanu bolešću putovanja povezanom s poremećajem osjećaja ravnoteže. Ako se smetnje jave u mirovanju, vjerojatno je riječ o otežanoj probavi, tj. posljedici konzumiranja masne hrane, odnosno, u slučaju iritabilnog kolona.
Čir želuca
U većini slučajeva uzrokuje ga bakterija. Riječ je o oštećenju sluznice dvanaestnika i tankog crijeva. Liječi se lijekovima protiv suvišne želučane kiseline.
