‘Slobodoumni’ dizajneri ruše stereotip ružičaste spavaće sobe

Hrvatska više ne treba izvoziti balvane, već gotove proizvode,svojedobno je domaćoj drvnoj industriji poručila premijerka JadrankaKosor, želeći sugerirati kako našoj izvoznoj robi, da bi proizvodnjabila konkurentna, treba “nabaciti” koji kilogram dodane vrijednosti. Zato bi svugdje, pa i u proizvodnji namještaja, valjalo iskoristitidomaću pamet, čega u Hrvatskoj nikada nije manjkalo.

Do danas je na Studiju dizajna diplomiralo 15generacija studenata, po 15-ak industrijskih dizajnera svake godine, nosamo ih polovica radi svoj posao i razvija vlastite proizvode. Hrvatskaindustrija namještaja, pogotovo veće tvrtke, još uvijek se teškoprivikavaju na suradnju sa “slobodoumnim” dizajnerima. Ipak, čini se dapostoji izlaz iz salona punih staromodnih kuhinja i ružičastih spavaćihsoba, jer svjetlo na kraju tunela predstavlja program “Dizajnom dobrenda“.

Projekt je nastao kroz usmjeravanje kreativnog potencijala studenatazagrebačkog Studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu prema gospodarstvu,i to zahvaljujući tvrtkama okupljenim u klasteru “Hrvatski interijeri“,gdje su ljudi svjesni da je danas umjesto “štancanja” robe po tuđimnacrtima nužno razvijati vlastita rješenja. – Talijanski namještajslovi kao lijep, a njemački kao trajan, no u vrijeme kada je svebrendirano domaći su kupci pod pritiskom i željni takvih proizvoda.

Zato smo u zemlji izgubili osjećaj za kvalitetu našeg proizvoda, i sadase treba izboriti za svoj karakter i svoj identitet – kaže Mladen Orešić, profesor i mentor mnogim mladim “umjetnicima interijera” na Studiju dizajna.

Kako bi zajedničkim radom oplemenili domaćusvakodnevicu te proširili horizonte proizvodnih mogućnosti u Hrvatskoj,studenti Studija dizajna su u projekt “Dizajnom do brenda“ uložili svojkreativni potencijal, a Hrvatski interijeri tehnološku i materijalnupodršku. – Sada se i jedni i drugi pitamo: što nam je bilo da nismoprije surađivali? – kaže Orešić, dodajući kako su zajedničkim projektomzadovoljni svi.

– Studenti su uživo vidjeli svoje ideje, proizvođači su s malo rada,materijala i ulaganja dobili novi proizvod izvan dosadašnje učmalosti,a konkurenti su shvatili potrebu angažiranja profesionalnih dizajnerakoje zovu da i za njih nešto smisle – naglašava Mladen Orešić.

Rezultate novootkrivene suradnje između suvremenihdizajnerskih ideja i domaćih proizvođača namještaja prepoznala je ijavnost. Mnogi građani već su potencijalni kupci koji bi nešto “takozgodno” čim bi mogli rado smjestili u svoj dom.

Sve to veseli također i politiku i gospodarstvenike.Naime, projekt je ukazao na pravce budućega razvoja dizajna kroz kojise može stvoriti vlastiti originalni identitet, a time i postićigospodarsku konkurentnost novih dizajnerskih rješenja mlade hrvatskepameti na tržištu koje je prezasićeno jeftinom, lošom i preskupomuvoznom robom.