MEDITERANSKAje prehrana među najpoželjnijim modelima zdrave prehrane, a jedan odnjezinih temelja jest izdašna upotreba ulja masline
Mediteranska prehrana sve se višepromovira kao najpoželjniji model zdrave prehrane. Bazirana je natradicionalnim prehrambenim obrascima mediteranske regije. Kao primarniizvor masnoća stanovništvo mediteranske regije odabire maslinovo uljekoje koristi kao začin kuhanim jelima od povrća, salatama, u pripremiribe i upotrebljava ga u kulinarstvu umjesto drugih masnoća. Umediteranskoj prehrani velikim je dijelom zastupljeno sezonsko voće ipovrće koje se pretežno jede svježe ili kuhano, a vrijeme pripreme seskraćuje što je više moguće kako bi namirnice zadržale bogate hranjivesastojke. Energetsku osnovu mediteranske prehrane čine namirnice bogateugljikohidratima (riža, tjestenina, žitarice, proizvodi od žita igomoljasto povrće). Unos mliječnih proizvoda je umjeren, s naglaskom nakonzumaciju jogurta i različitih vrsta sireva. Unosom mahunarki (grah,grašak, bob, leća) tijelu se osiguravaju proteini, a od mesa senajčešće odabire bijelo meso (piletina, puretina, kunićevina), dok jekonzumacija crvenog mesa ograničena i vrlo rijetka. Meso bi se trebalokuhati, pirjati ili peći na malo ulja. Važno je spomenuti da je riba namediteranski jelovnik uvrštena više puta tjedno i da se uz jelo svakidan popije čaša crnog vina. Riba se često priprema na roštilju, od njese kuhaju juhe i brodeti ili se peče u pećnici, dok je prženje vrlorijedak način pripreme.
Dvije žlice dnevno za srce
Maslinovo ulje bogato je klorofilom i karotenoidima, vitaminom E,fenolima i polifenolima. Jednostruko nezasićena oleinska kiselinanajzastupljenija je masna kiselina, a uz nju, maslinovo ulje sadrži izasićene masne kiseline – palmitinsku i stearinsku te višestrukonezasićene – linolnu i linolensku kiselinu. Treba spomenuti i biljnisterol beta-sitosterol, važan sastojak koji utječe na smanjenje razinekolesterola u krvi.
Ljekovita svojstva maslinovog ulja dokazana su u mnogimistraživanjima. Nezasićene masne kiseline, vitamin E, steroli ipolifenoli smanjuju razinu kolesterola u krvi i rizik od nastankaateroskleroze i nekih vrsta raka te sprečavaju oksidaciju masti uorganizmu. Zbog visokog udjela mononezasićenih kiselina maslinovo uljepomaže u stvaranju HDL (dobrog) kolesterola, a smanjuje udio LDL(lošeg) kolesterola, čime blagotvorno djeluje na rad srca i krvnihžila. Potvrđeno je da mediteranski koncept prehrane utemeljen nakorištenju maslinovog ulja znatno smanjuje rizik obolijevanja od raka ikoronarne bolesti srca. Kako bi se smanjio rizik od koronarne bolestisrca preporučuje se konzumiranje dvije žlice maslinovog ulja dnevno.No, važno je znati da za postizanje takvog efekta maslinovo ulje morabiti zamjena za sličnu količinu zasićenih masti i ne smije utjecati naporast ukupno unesenih masnoća, odnosno kalorija iz masnoća.
Ljekovitost ulja masline
Maslinovo ulje lako je probavljivo, pomaže kod dijabetesa i čira naželucu te povoljno djeluje na kosti, zglobove, kožu, jetra i crijeva.Zbog velikog udjela antioksidansa, maslinovo ulje pomaže u prevencijioštećenja tjelesnih tkiva koja uzrokuju slobodni radikali, smanjujemogućnost pojave srčanih bolesti i raka te usporava proces starenja.
Blagotvorno djeluje na sluznicu želuca, omogućava brže pražnjenježelučanog sadržaja, prevenira žgaravicu i gastritis. Također ima važnomjesto u prevenciji upalnih bolesti u organizmu, pogotovo upalnihbolesti crijeva poput Crohnove bolesti. Pomaže i u prevenciji astme ikronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), a zahvaljujući sastavukorisno ga je uzimati i kod nekih reumatskih bolesti. Posebno je važnospomenuti protuupalno i preventivno djelovanje maslinovog ulja kodreumatoidnog artritisa, ali i kod drugih upalnih reumatskih bolesti.
