NEPLANSKO naseljavanje Splita, Solina, Kaštela i okolnih mjesta tijekomposljednjih pola stoljeća uzrokovalo je posvemašnji nered u prostoru,kojem su ponajprije kumovali prijeratni i poratni vlastodršci koji senisu mogli suprotstaviti nadiranju “graditelja“ ili su ih podržavalizbog zaštite dnevnopolitičkih i privatnih interesa.
Posljedica toga su deseci tisuća (bes)pravnihstambenih i poslovnih objekata, pretežno nagomilanih na nekadašnjimperiferijama i u poljima te spojenih na slabašnu infrastrukturu, štosamo povećava probleme njihove urbanizacije.
Priču za sebe predstavljaju samozvani graditeljikoji su najčešće podizali kuće i poslovne prostore bez prevelike željeza njihovim uklapanjem u tradicijske i suvremene cjeline. Tome u prilogišla je i dugogodišnja nebriga (i)li nemoć lokalnih i državnih službiza planiranje i uređenje prostora, pa su širom splitske aglomeracije spreko 300 tisuća stanovnika niknuli objekti čiji izgled u pravilutoliko negativno odskače od baštine i suvremenih trendova da u obzir nedolazi nikakvo opravdanje o pojedinačnim ukusima o kojima se, kažu, neraspravlja.
 |
Kvazi-arhitekti
Malim reporterskim đirom od splitskog Neslanovca iSmokovika preko Solina i Kaštela do Resnika pokušali smo zabilježitisamo dio kuća i zgrada koje već na prvi pogled “bodu u oči“, ali trebareći da su one samo kamenčić u mozaiku nereda.
Naletjeli smo tako na betonske zgradurine kojih sene bi posramili ni graditelji socrealističkih kasarni, zatim naigrarije kvazi-arhitekata koje su uz to ostale i nedovršene, te nafasade čije su boje primjerenije nekim kontinentalnim, dinarskimtonovima nego jednom od nekad najljepših zaljeva na Mediteranu. Poraznaje to slika područja kojeg su zbog ljepote i prirodnih blagodatiodabrali za stanovanje i rimski carevi i srednjovjekovni vladari.
 |
U konačnici sve je rezultiralo ruglom idevastacijom prostora koji se više nikada neće vratiti u prvobitnostanje, posebice na onim dijelovima koje je trebalo zaštititi odbagera, bloketa i inkarta. Jer cijena razvoja ne mjeri se (uvijek)kvadratima, nego veličinom prostora izgrađenog i opremljenog po mjeričovjeka.
