ČAK i najzdraviji izbor namirnica može skrivati neke zamke. Doznajte koje i kako ih izbjeći
Možete li doznati sve o nekoj namirnicičitajući popis sastojaka na deklaraciji? To bi mogla biti mala igra,možda ne jako zabavna, ali svakako vrlo poučna. Pokušajte: šećer,masnoće, punomasno mlijeko, pšenično brašno, jaja, šećerni sirup,fruktoza, obrano mlijeko u prahu, nemasni kakao, biljno ulje, mliječnasirutka, laktoza, arome, amonijev karbonat, mono i digliceridi masnihkiselina, sojin lecitin, limunov sok, koncentrirana mliječna sirutka,sol.
O kojem proizvodu je riječ? Odgovorit ćemo umjesto vas: o običnombiskvitnom kolačiću. Ovaj primjer nije iznimka: u industrijskojproizvodnji hrane koriste se bezbrojni sastojci, često vrlo različitiod onih koje vi koristite u kuhinji. Vjerojatno se pitate jesu li bašsvi ti sastojci zdravi i sigurni.Dioksin
Jedna od vrlo često spominjanih tvari je dioksin. Njegov utjecaj nazdravlje nije još potpuno poznat, no sigurno je da se postupno taloži uorganizmu jer je ljudskom tijelu potrebno mnogo vremena da ga preradi.
Ima ga prije svega u masnoćama u namirnicama životinjskogporijekla. Pokazalo se da su njime zagađene neke vrste riba, posebiceone krupne, te ribe iz sjevernih mora, no tragovi dioksina mogu bitiprisutni i u mesu, jajima i mliječnim proizvodima. Kako bistemaksimalno smanjili unos dioksina u organizam, trebali biste sepotruditi odstraniti svu vidljivu masnoću s mesa te prednost datisitnoj ribi iz našeg mora.
Trans masnoće
Već su godinama u središnju pažnje liječnika kao rizičan faktor zabolesti krvožilnog sustava i više ne postoji nikakva sumnja da suštetne po zdravlje. No, što su zapravo trans masnoće? To su masnekiseline različite strukture od onih normalno prisutnih u organizmu, adjeluju tako što povećavaju razinu LDL ili štetnog kolesterola tesmanjuju elastičnost staničnih membrana.
Nastaju prilikom zagrijavanja ulja na visokim temperaturama, aposebice u procesu hidrogenizacije koji se koristi u proizvodnjimargarina i industrijskih masti. Dakle, trebali biste smanjitikonzumiranje pržene hrane i izbjegavati proizvode koji sadržedjelomično ili potpuno hidrogenizirane masnoće.
Natrij
Natrij je osnovni sastojak kuhinjske soli i prisutan je u prehraniu prekomjernoj količini: u prosjeku svakodnevno unosimo u organizam oko10 grama soli, što znači oko 4 grama natrija, a to je čak deset putaviše od količine koja nam je potrebna! Općenito, dokazano je daprekomjeran unos natrija povećava rizik od hipertenzije i tumoraželuca, a prema novim saznanjima, višak natrija pospješuje i razvojosteoporoze jer povećava izlučivanje kalcija putem mokraće.
Kuhinjska sol čini samo dio natrija koji dnevno unosimo uorganizam (oko 30% ukupne količine), a najveći dio unosimo putem kruha,slanih grickalica, suhomesnatih proizvoda, sireva, konzervirane hrane islično.
Fosforna kiselina
Koristi se u prehrambenoj industriji, a pospješuje gubitak kalcijaiz kosti čineći ih krhkijima i lomljivijima. Osim toga, prema nekimstudijama, fosforna kiselina bi mogla biti štetna i za zdravlje zuba.
Fosforna kiselina koristi se za proizvodnju pića na bazi kole (uključujući dijetetske, light varijante).
Živa
Živa djeluje na živčani sustav, može uzrokovati neplodnost, aposebno je opasna za trudnice: povećava rizik od prijevremenog poroda ioštećenja ploda.
Zbog odlaganja industrijskog otpada postala je raširena u moru ivodama, danas je u ribi prisutna u većim količinama nego prije nekolikodesetljeća. U najvećoj količini prisutna je u krupnoj ribi koja je inajdugovječnija (poput tune i sabljarke).
