I u zdravstvenim sustavima u kojima je gotovo sve besplatno i svefunkcionira kao po “špagi” ipak nije sve prepušteno samo moćimamedicine.
Tako primjerice Šveđani, Finci i Norvežani i sami moraju nešto učiniti za svoje zdravljeako žele korisiti sve blagodati državne zdravstvene blagajne. Usuprotnom, ne poslušaju li savjete liječnika ili nutricionista kako bidoveli u red, primjerice, svoje kilograme, moraju zavući ruku uvlastiti džep. Riječju, traži se odgovornost za vlastito zdravlje, a usuprotnom slijedi kazna – veće participacije kako za preglede tako i zalijekove. Skandinavci smatraju da postoji odgovornost prema samom sebii nitko ne može biti izuzet.
Pad kvalitete života
Tko previše jede bit će debeo, što će mu na leđa natovariti brojnekronične bolesti. Onaj tko puši u najboljem slučaju imat će problema sdisanjem, srcem i krvnim žilama. Sjedenje na poslu, a potom grijanjefotelje ispred televizora umjesto barem šetnje zakočit će sve kosti…Sve u svemu, osnovni postulat moderne medicine posljednjih godina je -učiniti nešto za sebe da liječnici što manje liječe, a što višesavjetuju. Dakako, mnogo je jednostavnije popiti tabletu da nas ne boli“kičma” ili koljeno nego razmišljati o tome jesmo li danas propješačilikilometar, dva ili tri. No, s povećanjem broja lijekova u našoj kućnojljekarni pada kvaliteta života. To je teško shvatiti sve dok sezdravstveni problemi ne nagomilaju, a lijekovi prestanu biti učinkoviti.
Višestruko isplativ trud
Zbog toga, kaže internist prof. dr. Izet Aganović,s interne klinikeKBC-a Zagreb, nužno je pogledati se u ogledalo i sam sebi primjericepriznati – imam pet kilograma viška, nisam u kondiciji za uspon naSljeme, ali ako od danas krenem u akciju mogu se “dovesti u red”. Todrugim riječima znači svakog tjedna gubiti oko pola kilograma što je uzproljetno i ljetno bogatstvo voća i povrća ipak znatno lakše nego zimikad nerijetko jedemo kaloričniju hranu. S padom kilograma polako semože “nabijati” i kondicija i to tako da umjesto s automobilom na posaoi s posla (ovisno o udaljenosti) uposlimo vlastite mišiće. Već zadesetak dana osjetit će se razlika, tvrdi prof. dr. Aganović.
Njegova je preporuka da se zabrana pušenja u kafićima i restoranimaiskoristi za odvikavanje od te nerijetko pogibeljne navike. Bit će toput ka čistim plućima, melem za srce i krvne žile.
Sve to govori da za vlastito zdravlje možemo učiniti mnogo više negonajbolji liječnici i vrhunska medicina. Svaki trud višestruko jeisplativ jer samo tako možemo biti sigurni u maksimalnu kvalitetuživota.
Promjenom navika do dugovječnosti
– ne dozvoliti da indeks tjelesne mase pređe 25
– baciti cigarete zauvijek
– svakako obilnije doručkovati
– jesti pet malih obroka svaki dan
– večera ne bi smjela biti nakon 19 sati
– ne držite u kući nikakve grickalice kako ne biste ni došli u napast
– izbacite iz hladnjaka gazirana pića
– od alkohola priuštite si tek čašu crnog vina dnevno
– voće i povrće mora biti u svakodnevnom jelovniku
– spavati bi trebalo oko 7 sati dnevno
– ne nosite posao kući kako ne biste s njim donijeli i stres.
