MNOGE neugodne probavne teškoće, poput zatvora, proljeva ili nadutosti, možete riješiti naučite li bolje spajati namirnice
Postoje li pravila kombiniranja namirnica? Kakvi obroci olakšavajuprobavu, a ne pretvaraju se u teret koji vas muči cijelog dana ili vamremeti san? Odgovor nije jednostavan jer ne postoji jelovnik ilikombinacija namirnica koji bi se mogli smatrati apsolutno poželjnim ilinepoželjnim.
Lužnato i kiselo
Jedan od važnih faktora koji utječu na to kako će jelo "sjesti" naželudac jest "tretman" koji svaka od namirnica ima u našem probavnomaparatu. Naime, vrijeme potrebno za probavljanje i način probave nisuisti za sve namirnice. Probavni proces omogućavaju enzimi (prisutni uustima, želucu i crijevima) koji su specifični, odnosno svaki od njihzadužen je za određenu kemijsku reakciju – amilaze za razgradnjuškroba, proteaze za proteine, lipaze za masnoće… Za probavni procesvažan je i stupanj kiselosti ambijenta u kojem određeni enzim djelujejer neki od njih bolje rade u lužnatom, a neki u kiselom ambijentu.
Probava škrobnih namirnica (npr. žitarica koje obiluju složenimugljikohidratima) počinje u ustima, gdje dolazi do pretvaranja škroba ujednostavne šećere zahvaljujući djelovanju enzima ptijalina. Nakongutanja zalogaja želudac počinje lučiti želučane sokove vrlo blagekiselosti kako bi ptijalin (koji je aktivan samo u lužnatom ambijentu,dok ga kiseli deaktivira) mogao nastaviti raditi još barem dva sata.Tek tada želučani sok postaje kiseo kako bi omogućio probavljanjeproteinskih komponenti žitarice.
Drukčije se probavljaju proteinske namirnice (meso, sirevi, jaja,riba). Probavni proces ne počinje tijekom žvakanja nego tek u želucugdje specifični enzim, pepsinogen, postaje aktivan zahvaljujućihidroklornoj kiselini iz želučanog soka te se pretvara u enzim pepsin,zadužen za probavu proteina. Jedu li se npr. tjestenina i meso u istomobroku, zbog tih razlika dolazi do preranog lučenja jako kiselogželučanog soka koji onemogućava djelovanje ptijalina te jako otežavaprobavu ugljikohidrata.
Mlijeko i meso loš par
Probavne probleme mogu uzrokovati i kombinacije različitih proteinskihnamirnica za čije probavljanje želudac luči želučane sokove različitogsastava. Primjerice, želučani sok za probavu mesa izuzetno je kiseo odpočetka procesa, dok onaj za mlijeko postaje kiseo tek pri krajuprobavnog procesa. Stoga je kombinacija mlijeka s mesom ili ribom jakonepovoljna: mlijeko u kontaktu s jako kiselim želučanim sokom koagulirau grumenčiće i pahuljice koji mogu obaviti komadiće mesa te oni, nedođu li u kontakt sa želučanim sokom, prelaze neprerađeni u drugi diocrijevnog trakta.
Petica za variva
Jedna od dobrodošlih kombinacija ona je iz kuhinja naših baka: variva ukojima su pomiješani složeni ugljikohidrati, poput tjestenine, žitaricaili riže s povrćem. Takav kompletan obrok opskrbljuje organizam sdovoljno ugljikohidrata i proteina, a ujedno je lako probavljiv ako sene dodaje previše masnoća. One mogu narušiti dobru probavljivost obrokai pretvoriti ga u teret za probavni trakt.
Voće za užinu
Preoporučljivo je, posebno osobama koje već pate zbog spore probave ilimeteorizma, ne jesti voće za desert. Ono, naime, povećava procesfermentacije u crijevima (čak do pet puta), posebno nakon što smopojeli druge namirnice te je probavni sustav "zauzet" njihovimprobavljanjem. Puno je bolje voće jesti između obroka kao užinu i pomogućnosti ne miješati više vrsta voća, već za jedan obrok uzeti jednuvrstu.
Sladoled je odličan desert, jer je puno probavljiviji kad se jede napun želudac nego natašte. Razlog je u tome što druge namirnice prisutneu želucu ublažavaju nisku temperaturu sladoleda te olakšavaju njegovuprobavu.
