NEMA osobe koja barem s vremena na vrijeme nije pod stresom, ali potraje li takvo stanje, ono se može smatrati kroničnim.
Ako osjetite kako vam srce "preskače", opazite da vam na čelu izbija prištić, dlanovi vam se znoje – to su znakovi za uzbunu. Tijelo zna pokazati kako se osjeća, a na vama je da naučite protumačiti njegove znakove.
Psiholozi upozoravaju da je vrlo važno što prije prepoznati i liječiti stresno stanje organizma jer stres funkcionira kao okidač koji pokreće različite uzročnike bolesti. Simptomi stresnog stanja, koji mogu biti i zatomljeni, otežana su koncentracija, nervoza, nesanica i osjetljivost na hladnoću, te slabljenje cjelokupnoga imunosnog sustava, a među najčešćima je osjećaj koji vam govori da nemate dovoljno vremena za obavljanje svih obaveza, ili osjećaj da nemate kontrolu nad događajima u svom životu.
Suvremena psihologija predlaže strategiju za rješavanje stresa. Prvo definirajte uzrok problema: to može biti nezadovoljavajući odnos s partnerom, financijski problemi ili šef tiranin. Potom razgovarajte o toj situaciji s članovima obitelji i prijateljima koji u nju nisu emocionalno uključeni, što će vam pomoći da je objektivno sagledate i suočite se s problemom.
Kratkoročni, akutni stres pokušajte pobijediti pomoću sljedećih koraka:
1. Umjesto stanke na poslu za kavu, otiđite u kratku šetnju. Kombinacija lagane tjelovježbe i svježeg zraka podignut će vam raspoloženje.
2. Ne radite previše. Odvojite vrijeme za osobne interese, ali neka to budu aktivnosti koje vas opuštaju i ne dopuštaju da mislite na probleme.
3. Meditirajte. Upalite svijeću i postavite je u razini očiju, ugasite svjetlo. Koncentrirajte se na plamen 15-ak minuta. Promatrajte ga i pustite misli da lebde, što će vam osloboditi podsvijest. Dišite duboko i nakon 15 minuta pokušajte vizualizirati plamen. Koncentrirajte se na tu sliku nekoliko trenutaka.
4. Dijeta može uvelike pogoršati stres. Preskakanje obroka uzrokuje pad razine šećera u krvi, umor, nervozu, nedostatak koncentracije i glavobolje. Stručnjaci tvrde da je najvažnije zadržati razinu šećera u krvi konstantnom. Pravilno se hranite, uzimajte tri do pet obroka na dan. Namirnice bogate ugljikohidratima kao što su banane, kruh i riža idealan su izvor energije, posebno za mozak.
5. Izbjegavajte žestoka alkoholna pića. Isprva će vas opustiti, ali njihov sedativni učinak na živčani sustav može pogoršati stanje depresije koja je česti pratilac stresa.
6. Stresno stanje pojačava potrebu tijela za vitaminima B skupine. Umjesto da uzimate nadomjestke, radije jedite puno integralnog kruha, koštuničavog voća, sjemenja, zelenog povrća, a i crveno meso je dobar izvor tih vitamina.
7. Doručkujte. Dokazano je da su ljudi koji doručkuju manje skloni depresiji te da imaju veću toleranciju na stresna stanja od onih koji preskaču jutarnji obrok, a i općenito vode zdraviji način života.
8. Smanjite dnevnu dozu kofeina na najviše tri šalice kave, odnosno čaja ili čašu cole. Kofein podražava živčani sustav, pojačava osjećaj tjeskobe, a osobu pod stresom čini još razdražljivijom.
9. U bilježnicu zapisujte tjeskobne i zabrinjavajuće misli. Nakon što ih zapišete, pokušajte ih izbaciti iz uma. Pokušajte za svaki zapisani problem točno definirati što vas brine, zamisliti najgori scenarij, pa pronaći način da ga izbjegnete. Ako to nije moguće, ostanite mirni i spremni na sve. Zapitajte se koji je najbolji izlaz iz te loše situacije i što učiniti da ga pronađete.
10. Stres je najčešće posljedica loše organizacije i gubitka kontrole. Napišite popis prioriteta i najvažnije obaveze rješavajte prve. Kada počnete neki posao, pokušajte ga završiti prije nego što prijeđete na drugi. Ništa nije toliko obeshrabrujuće kao nezavršen projekt. Pokušajte zapisati sve svoje poslove u određenom razdoblju i primjedbu za one koje ste završili. To je dobar način da ponovno uspostavite kontrolu nad svojim obavezama i životom.
