BITI podstanar ili grcati u stambenom kreditu?
Za ovo drugo odlučila se naša sugovornica Sandra P.(podaci poznati redakciji) , ali tek nakon osam i pol godina življenjau tuđim stanovima. Sa suprugom i osmogodišnjom kćerkicom sada stanuje ukomfornom jednosobnom stanu obiteljske kuće na Brdima, a mjesečnanajamnina za pedesetak kvadrata iznosi 250 eura.
– Kao podstanari mi zbilja nismo imali nekihneugodnih iskustava, posebno smo zadovoljni ovim zadnjim stanom, aliima jedan “mali” problem, a to je da nije naš! Prije nekoliko danasuprug i ja sjeli smo za stol i izračunali kako smo u pet godina kolikosmo ovdje u vjetar, praktički, bacili 15 tisuća eura, a to je otprilikečetvrtina cijene stana koji planiramo kupiti. Osim toga, kad sipodstanar, a ne možeš baš živjeti u bilo kakvom prostoru, strah te je iulagati jer nikad ne znaš kad će ti stanodavac dati otkaz.
Kad ti dijete krene u školu, strahuješ hoćeš li, uslučaju otkazivanja najma, pronaći adekvatan stan u istom kvartu -govori Sandra. U podstanarstvu ona i suprug žive otkako su se vjenčali.O stambenom kreditu donedavno nisu mogli ni razmišljati jer Sandra nijeimala posao. Sada oboje imaju solidna i, što je najvažnije, stalnaprimanja, a i cijene stambenih kvadrata su pale, pogotovo na Brdima nakoja su ograničili svoju potragu, zbog baka-servisa.
Ponude agencija
– S obitelji smo napravili dogovor da ćemo kupitistan od nekakvih 40-ak kvadrata, koji bi nas koštao oko 60 tisuća eura,odnosno 3000 kuna mjesečno na rok otplate od 25 godina. Tu će senaknadno preseliti svekar i svekrva, a mi ćemo u njihov, komforniji -priča nam Sandra, sretna što se podstanarskoj fazi njezina životakonačno nazire kraj.
Za one koji se ne mogu upustiti u avanturu zvanudizanje stambenog kredita ili računati na kakvo nasljedstvo, agencijeza posredovanje nekretninama imaju ponudu od 150 eura, za koliko se,primjerice, može unajmiti jednosoban stan u novogradnji u Kaštelima, pado 550 eura koliko iznosi mjesečna renta za isti toliki stan, ali naŽnjanu!
Unatoč tomu što se za usluge pronalaženja adekvatnog stambenog prostoraagenciji daje provizija, obično u iznosu jednomjesečne najamnine,doznajemo kako se agenti, s obzirom na krizu na tržištu nekretnina,više bave posredovanjem kod iznajmljivanja nego kod prodaje.
– Stvarno imamo pune ruke posla jer ljudi danasnemaju vremena pogledati 20 stanova da bi izabrali jedan u kojem ćeživjeti. Zato nama kažu otprilike što bi htjeli i na kojoj lokaciji, ami im napravimo uži izbor. Cijene, naravno, variraju, ovisno o gradnjii lokaciji, no najveće najamnine su za stanove u novogradnji; čak i naKmanu i Brdima novi stan od 50-ak kvadrata drži cijenu od 350 do 400eura – kaže Silvije Ćaleta iz agencije “Imperium nekretnine”.
Proviziju u iznosu jednomjesečne rente koja senaplaćuje najmoprimcima ne drži spornom, te dodaje kako studentima čakdaju popust, ovisno o ugovoru, odnosno duljini najma.
Porez 11,5 posto
Marin Biliškov, direktor agencije“Biliškov nekretnine”, ističe kako oni ne mogu na svoju ruku određivatiproviziju jer Zakon o posredovanju nekretninama propisuje da se onasmije naplatiti u visini od maksimalno dvije najamnine. Najbrojnijiklijenti ove agencije, kad je u pitanju najam stanova, jesu studenti itvrtke.
– Ljudi ne kontaktiraju agencije samo zbognedostatka vremena, već i kako bi se pravno osigurali. Imali smo,primjerice, slučaj mladog podstanarskog para koji je, čak i sagencijom, ali zbog traljavog ugovora, loše prošao. Požalili su nam se,naime, kako su platili proviziju agenciji, a stanodavac im je dao otkaznakon samo mjesec dana jer je odlučio adaptirati stan.
Takve se stvari ne bi smjele događati – ističe NelaKovačević, voditeljica Savjetovališta za potrošače, i dodaje kakonajmodavci koji rade s agencijama uglavnom prijavljuju podstanare.Poreznoj upravi plaćaju 11,5 posto mjesečne najamnine stana.
Najamnina za stan od 50 kvadrata•• Visoka – 250 eura |
Pri sklapanju ugovora sa stanodavcem važno je definirati:•• koje troškove (režije, popravci) plaća najmoprimac, a koje vlasnik |
RačunicaPodstanarkoji, primjerice, plaća 300 eura mjesečno za 40 kvadrata u priličnotraženom kotaru Bol, u malo više od 16 godina mogao bi otplatiti polakredita za taj stan! Naime, ako uzmemo u obzir dase prosječna cijena stambenog kvadrata u ovom splitskom kvartu krećeoko 2100 eura, za kupnju stana od 40 kvadrata trebalo bi realiziratistambeni kredit u iznosu od 84 tisuće eura. Na tajiznos i uz fiksnu kamatu od 4,99 posto u jednoj stambenoj štedionici,korisnik kredita plaća mjesečnu ratu od otprilike 4500 kuna, i to narelativno kratak rok otplate, od 16 godina i 10 mjeseci. Sukladnotomu, došli smo do gornje računice prema kojoj bi podstanar, smjesečnom najamninom koja iznosi pola rate kredita, u petnaestak godinamogao kupiti pola tog stana! |
Zadar: Službeno samo 800 stanovaPremaslužbenim podacima Porezne uprave, u Zadru je evidentirano oko 800iznajmljivača stanova, premda je na podstanarskom crnom tržištu aktivnoizmeđu tri i pet tisuća stanova. Stanove za iznajmljivanje tijekomcijele godine najviše traže studenti i mladi bračni parovi, a zadnjihgodina i različite tvrtke za svoje zaposlenike koji su se u Zadardoselili iz drugih sredina. Prosječna cijenamjesečnog najma takvog stana ovisi o položaju, veličini i opremljenostii kreće se od 1500 do 3000 kuna, pa na više. Primjerice, za jednosobnistan u strogom gradskom centru, na Poluotoku, u blizini Sveučilišta,traži se između 1500-1800 kuna. Dvosobni stan ublizini neke osnovne škole, kakav najčešće traže mladi roditelji, dođeoko 2000-2300 kuna, dok su trosobni i veći stanovi iznajmljuju za2500-3000 kuna. Ipak se najviše traže manji stanovi, jednosobni idvosobni, i to na Poluotoku, Voštarnici, Relji, kod mosta, u Maraskaparku, na Višnjiku, Bulevaru, Ljepotici… I. Nevešćanin |
Šibenik: Studenti podigli cijenePodstanarstvose u Šibeniku naplaćuje između tisuću i dvije tisuće kuna mjesečno,ovisno o kvadraturi stana, uređenosti i lokaciji. Tisuću kuna traži se,primjerice, za skromno opremljene garsonijere u najužem dijelu gradaili jednosobne stanove na periferiji, Brodarici, Ražinama ili Zatonu.Ispod tisuću i pol kuna rijetko će koji stanodavac tražiti zajednosobne, a dvije tisuće kuna za dvosobne stanove u širem dijelugrada. Podstanarima su, uglavnom zbog manjegnadzora stanodavaca, najpopularniji stanovi u zgradama, pa zbog togadrže cijenu, uglavnom višu od tisuću i pol kuna. Poskupljenju stanarinau Šibeniku prije pet-šest godina pridonijeli su studenti Veleučilištakoji do ove godine nisu imali mogućnost smještaja u studentskom domu.Stanodavcima su zato i najzanimljiviji. Kakodoznajemo, svakom od studenata u stanovima naplaćuje se po sto eurapodstanarine, ne računajući režijske troškove. Zbog toga je obiteljima,posebno s malom djecom, pronaći podstanarski stan u Šibeniku, k tomejoš po razumnoj cijeni, pravi lutrijski zgoditak. M. Jurković |
Dubrovnik: Iseljavanje u sezoniUnatočrecesiji i bitno smanjenoj kupovnoj moći građana, stanje na dubrovačkomtržištu podstanarskih kvadrata nije se bitnije mijenjalo. Prilagodbe seogledaju uglavnom u opsegu potražnje, a ne u korekciji cijena. Posebnose to odnosi na dubrovačke podstanare koji, uz i inače skuplji svakioblik “fita”, imaju dodatnu teškoću: “stan se treba isprazniti dosredine ili konca svibnja, ali je ponovno slobodan od početkalistopada”. Stoga mnogi podstanari “proklinju” poluglasno “turizam zbogkojeg su gazde izgubili dušu”, a podstanari se moraju “seliti tijekomsezone”. Podstanarska je ponudadoista šarolika, ali bez obzira na kvalitetu ponude svih vrstaprostora, cijene su najniže u Župi i Mokošici (2000 do 2500 kuna zadvosobni stan). Valja reći kako sobu uz uporabu kupaonice traže popravilu samo građevinski radnici, dok su sezonski ugostiteljski radnicidonekle diskriminirani jer im gazde dodaju 10-ak posto. Cijenegarsonijera i jednosobnih stanova nerijetko se “prepliću” jer se,“ovisno o naravi gazda”, pod tim pojmom miješaju ili kriju i turističkiapartmani koji se moraju iseliti u sezoni. Najskupljipodstanarski kvadrati su na Pločama (od 1880 kuna za sobu do 3500 do4200 kuna za dvosobni stan), ali i tu, kao i na drugim gradskimpredjelima, ovise o mikrolokaciji, starosti, opremljenosti ineizostavno – naravi gazde! A. Kalajžić |
