ISTRAŽIVANJE Ipsos Pulsa, koje je pokazalo da su televizor i internetnajbolji prijatelj svakom drugom djetetu u Hrvatskoj, stručnjake uopćenije iznenadilo.
Djeca su, tvrde, samo odraz ponašanja i neodgovornostinas odraslih, pa su rezultati istraživanja prije svega poruka namaodraslima.
– Mi smo društvo neograničene neodgovornosti – komentirala je ugledna splitska psihologinja Mirjana Nazor.Dodala je kako je u potpunosti jasno da djeca ne mogu provoditislobodno vrijeme onako kako se to činilo 50 godina. No, ovi rezultati,kaže Nazor, jasno ukazuju na to da je izbor naše djece iznimnoograničen. A, za to nisu odgovorna djeca, već mi odrasli jer im nismoponudili primjerenije sadržaje.
Važno za odrastanje
– Za mene je to svojevrstan oblik zanemarivanja i zlostavljanjadjece – rekla je Nazor koja poziva roditelje i učitelje da se,potaknuti ovim rezultatima, počnu odgovornije baviti slobodnim vremenomdjece jer ono je, upozorava, itekako važno za njihovo odrastanje.
Istraživanjem Ipsos Pulsa bilo je obuhvaćeno 500 djece u dobi od 7 do 14 godina.
Radi se, dakle, o djeci školske dobi od 1. do 8. razreda osnovneškole. Pokazalo se da se čak 37 posto njih izvan škole ne bavi nikakvimslobodnim aktivnostima. Od onih koji slobodno vrijeme ne provode samouz televizor i internet, najviše se djece, njih 31 posto, bavi sportom,12 posto djece pleše, 11 posto uči strane jezike, devet posto ih ide nainformatiku, pet posto u glazbenu školu, četiri posto na dramsku grupu,a jedan posto na kreativne radionice. Djeci su najbolje društvovršnjaci, no samo se 28 posto djece gra vani. Ostali većinu vremenaprovode kod kuće, a s prijateljima se druže virtualno.
Medijska ovisnost
– Rezultati ovog istraživanja u potpunosti se poklapaju sistraživanjima drugih zemalja, kao i s onima koje sam sam provodio sdjecom u Zadru. Ta istraživanja pokazala su da je čak 11 postoosnovnoškolske djece razvilo medijsku ovisnost, tj. da više od pet satidnevno provede na internetu. S tom djecom nitko ne razgovora o tome štovide na internetu, što vide na televiziji. Ne upozorava ih se kakve sumogućnosti manipulacije, da virtualni i stvarni svijet nisu isti -rekao je zadarski sociolog Zlatko Miliša te dodao kako je nedavno i američki predsjednik Barack Obamaapelirao na roditelje da nadziru što im djeca rade na internetu jer čak42 posto poslodavaca i podatke s interneta koristi pri zapošljavanju.
Stručnjake posebno zabrinjava podatak prema kojem samo pet postodjece slobodno vrijeme voli provoditi s bakom i djedom, a tek sedamposto s kućnim ljubimcima.
Pomaknuta granica
– Do odvajanja od obitelji i preusmjeravanja na vršnjake dosad jedolazilo u pubertetu, a sudeći prema ovim rezulatima, ta se granicapomaknula prema ranijoj dobi. To samo pokazuje da nam obiteljske vezeslabe, što je danak modernom životu. Ne čudi me što djeca ne voleprovoditi vrijeme s djedom i bakom, jer to sve manje vole i njihoviroditelji – komentirala je Vlasta Ilišin, ravnateljica Instituta za društvena istraživanja. Ili, kako je komentirala psihologinja Gordana Buljan-Flander:- Bake i djedovi nisu tako cool i ne mogu im dići adrenalin, kaosadržaji kojima su zatrpani. Omiljeni sadržaji suvremene djece sustrane serije i filmovi, te reality showovi.
– Djeca imitiraju ponašanje koje vide na televiziji već sa 14mjeseci. Gledajući nasilje, razvijaju empatiju na nasilje, aseksualizirani sadržaji kod njih razvijaju drukčiji moralni okvir do temjere da im i silovanje postaje normalno – naglasila je Buljan-Flander.
Djeca za tvrtke postaju potrošači
Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu, kazala je da se na djecučesto gleda kao na kupce proizvoda i usluga, pa se to čini i u područjunjihova slobodnog vremena, gdje društvo prebacuje svu odgovornost naroditelje.
– Konvencija UN-a o pravima djeteta u članku 31. navodi da dijeteima pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenunjegovoj dobi.
Pritom se posebno ističe odgovornost države za stvaranjeodgovarajućih i jednakih uvjeta za provođenje kulturnih, umjetničkih,rekreativnih aktivnosti u slobodnom vremenu, kako bi one bile dostupnesvakom djetetu pod jednakim uvjetima – upozorila je M. Jelavić.
Online generacije nisu odustale od lopte i lutaka
Hvala Bogu da su lopta i lutke preživjele, komentirala nam je VlastaIlišin, osvrćući se na podatatak da djevojčice i dječaci internetskegeneracije nisu odustali od lopti, autića i lutki.
U svoje slobodno vrijeme 53 posto djece osnovnoškolske dobi,pokazalo je istraživanje, najradije provodi tako da se vani na zrakuigraju i druže s prijateljima. Igračke ili stvari kojima se najradijezabavljaju su računalne igrice, ali i lopta te lutke i bebe.
Lopta i igrice su draži dječacima, koji se još uvijek vole igrati is autima, kamionima i ostatkom voznog parka te figurama likova izcrtića. Djevojčice su, pak, navodile lutke, bebe, nakit, šminku, priborza crtanje, plišane životinje, ali i društvene igre. Kao omiljenerekvizite za slobodno vrijeme njih izdvaja čak 28 posto djece. To suuglavnom niži razredi osnovne škole, djeca koja rjeđe imaju mobitele inajrjeđe od sve ostale djece dobivaju redovni džeparac. Kad bi gaimali, potrošili bi ga na igračke, žvakaće gume, sličice i sl. -slijedeći šprancu koja nam je poznata desetljećima.
Udio takve djece počinje opadati kad uđu u 11. godinu. No,stručnjaci upozorovaju da bi se broj takve djece uskoro mogao smanjiti.
– Molim vas, možete li se sjetiti kad ste posljednji put vidjelidjecu da se igraju ispred kuća, a da se ne radi o strogo kontroliranimuvjetima, kao što je park, a i parkova je sve manje – naglasio je takoZlatko Miliša. Slično razmišlja i Mirjana Nazor koja kaže kako niječudno da djece sjede kod kuće za računalom kad često ni nemaju drugogizbora jer u mnogim mjestima nedostaje prostora za igru i druženje.
– U mojoj su ulici sva mjesta na kojima su se djeca igrala, pretvorena u parkirališta – zaključila je Nazor.
