Dečki, plačite, živjet ćete dulje!

ŠTO se urotilo protiv muške dugovječ­no­sti?

Na to je pitanje odgovore pokušala pronaći ugledna američka liječnica, stručnjakinja za spolno specifičnu medicinu, dr. Marianne J. Legato i uobličila ih u svojoj novoj knjizi “Why Men Die First: How to Lengthen Your Lifespan” (Zašto mu­škarci umiru prvi: Kako produžiti svoj životni vijek) koju bi bilo zanimljivo vidjeti i u hrvatskom prijevodu.

– Od vremena mojeg studiranja ne sjećam se da se itko ozbiljnije upitao zašto je to tako, zašto muškarci, primjerice u SAD-u, umiru prosječno devet godina prije nego žene. Nedavno mi je jedan muškarac rekao kako nikad o tome nije ni razmišljao. “Mislio sam da je to zadano”, objasnio mi je – kaže dr. Legato u svojoj knjizi.

Ako je istina da muškarci vladaju svijetom, cijena je za to golema. Jer oni su od začeća do smrti osjetljiviji i ranjiviji nego žene. U doslovno sva­kom društvu na svijetu tzv. jači spol živi kraće. Nešto od toga posljedica je biologije, nešto odgoja i društva. Od muškaraca se očekuje da preuzimaju rizike – ratuju, gase vatre, ru­dare, upravljaju naftnim platformama, grade mega­gra­đe­vine…

Istovremeno, odgoj i dru­štvene norme potiču ih da se nikad ne žale (“Nije muški” i “Dečki ne plaču”) ni na što, pa ni na bol. I muška biologija, po­sebice u mladosti, utječe na potencijalno rizično ponašanje. Adolescenti i mladi odrasli muškarci nose u sebi kombinaciju nemara, samopouzdanja, ideje o neranjivosti, te spremnost da podnose boli zakinutost. Ta kombinacija čini ih prijemčljivijim za nasilje – kao izvršitelje i žrtve. Zato je nasilna smrt, u velikom broju zemalja, jedan od četiri glavna načina umiranja muškaraca od rođenja do dobi kadabo­lesti srca i rak ne počnu vladati kao glavni uzročnici smrti.

A već osnovna biologija čini muškarce manje sretnima od žena – za početak, muško dijete ima manje šanse preživjeti u maternici nego žensko. U vrijeme porođaja dječaci kasne u razvojnoj zrelosti za djevojčicama šest tjedana. Dječaci imaju četiri puta više razvojnih problema nego djevojčice. Muškarci svih dobi češće i teže pate od sedam od deset najčešćih infekcija koje napadaju ljudski rod. Razlog je što jednostavno nemaju dovoljno snažan imunosni sustav poput ženskog. Muškarci imaju prve probleme s bolestima koronarki (krvnih žila srca) sredinom tridesetih, čak 15 do 20 godina prije žena. Dvostruko više muškaraca umire od te bolesti nego žena.

Idepresija je bitan čimbenik. Dr. Legato ističe taj problem kao jedan odnajvažnijih, onaj o kojem se malo govori, a ima golem utjecaj na zdravlje i dugovječnost mušk­­ar­aca. Žene, kažu statistike sa svih strana svijeta, dvostruko češće pate od depresije nego muškarci. Legatova kaže da se jedan od glavnih razloga za takve podatke krije u činjenici što muškarci skrivaju patnju. Opet, zbog društvenih i odgoj­nih razloga. Ženama je “do­pušteno” plakati, govoriti o tuzi, savjetovati se s prijateljicama i stručnjacima o iskustvima i učiti kakose nositi s njima. One češće traže savjete i pomoć nego muškarci. Njimaje taj luksuz zabranjen – “Izdrži to”, uče ih roditelji, učitelji, zapovjednici, treneri, nadre­đe­ni… I strašno griješe.

– Mnogi muškarci traže pomoć liječnika tek kada ih partnerice pritisnu ili im je stanje veoma ozbiljno. Žene se u tra­ženju pomoći vode logikom. Tako su naučene i vrlo motivirane. U mnogim slučajevima muškarce ubija činjenica da ne žele ići liječniku, da ne žele tražiti pomoć. O svemu tome treba govoriti. Muškarci su zakinuti, a ne treba biti tako – ka­že ta liječnica i predlaže ne­ko­liko jednostavnih potezakojima si muškarci mogu pomoći da žive bolje i dulje.

“Ostavite neugodu u če­ka­onici”, poručuje dr. Legato. Žene od rane dobi uče biti is­krene i otvorene s liječnicima. Simptomi mogu biti neugodni i ne činiti se kao tema za razgovor (poput erektilne disfun­kcije), a oni mogu biti po­vezani s velikim zdravstvenim problemima kao što su dijabetes i srčane bolesti. Legatova tako­đer ohrabruje muš­kar­ce da obavljaju redovite samopreglede testisa (jedanput mje­sečno), podjednako kao što se ženama preporučuje sa­mo­pregled dojki. Iako se mu­š­karci užasavaju i pregleda prostate, oni su znatno manje ne­­ugodni nego bol, neugoda i n­eiz­vje­snost kod liječenja raka.

Srčane bolesti, točnije, bolesti krvnih žila srca (koronarki) ubijaju muš­karce u najboljim godinama. Zato je, piše dr. Legato, imperativ za svakog muškarca sjesti i procijeniti rizik od srčanih bolesti uzevši u obzir obiteljsku povijest, genetiku. Imate li rođake koji su umrli od srčane bolesti prije 60. godine života? Koliki vam je kolesterol? Jeste li kada doživjeli epizode nesvjestice, kratak dah…?

– Strašno podcjenjujemo te probleme – kaže dr. Legato – a muškarci uovom području nisu genski blagoslovljeni po­put žena. Hormon estrogen osigurava ženema zaštitu koju muškarci nemaju. Zato kod žena broj srčanih bolesti raste u godinama nakon meno­pa­uze, dakle, nakon 50.

Depresija

Žene statistički češće pate jer muškarci skrivaju taj problem
Muškarci već oko 35. mogu imati prve znakove srčanih bolesti, a oni kod kojih su pro­blemi sa srcem česti u obitelji, trebali bi već početkom 30-ih razgovarati s liječnikom i pokušati se zaštititi preventivom – zdravim životnim stilom i tjelesnom aktivnošću.

Tjelesna obrana muš­karca nije tako moćna kao kod žena. Muškarci umiru od 7 od 10 najčešćih infekcija češće nego žene, posebice tuberkuloze i spolno prenosivih bolesti. Od­go­vo­r­no seksualno pona­šanje i korištenje kondoma esencijalni su za očuvanje zdravlja. Također, muškarci mo­ra­ju redovito provjeravati i obnavljati cijepljenja. Antitetanus tre­bali bi primiti svakih 10 godina. Trebali bi se redovito cijepiti protiv gripe. Ne­će izgubiti na muževnosti, a bit će bar dj­elomično zašti­će­ni.

– Cijepljenje nije gotovo u djetinjstvu – kaže dr. Legato.

Korist imunitetu može donijeti i pravilna prehrana i dodaci. A trebaimati na umu i da, iako žene češće obolijevaju od osteoporoze, ta bo­lest koja slabi kosti, pogađa i mu­škarce. Ona je, kod muška­raca, znatno češća no što se prije mislilo, a simptomi nisu uvijek očigledni.

– Olako tvrdimo da žene dva puta češće pate od depresije ne­go muškarci – kaže dr. Legato. – Ono što oni čine jest da se okreću po­našanjima koja su samo djelomično socijalno prihvatljiva poput pijenja alkohola i seksualno rizičnog ponašanja.

Imunitet

Kod jačeg je spola slabiji pa dečki češće podliježu infekcijama
Dr. Legato uvjerena je da osjetljivost na depresiju može kompromitirati muško zdravlje i na dru­ge načine, voditi do pojačanog rizika od najrazličitijih bolesti i veće smrtnosti od njih. To je zatvoreni krug u kojem depresija rezultira rizičnim pona­šanjem koje pakvodi bolesti. Depresija je i čest sim­ptom andropauze kad pada ra­zina testosterona. An­drop­a­uza je slična, iako manje drama­tična, me­no­pauzi kod žena. Muškarci bi, smatra, trebali biti otvoreniji i razgovarati s liječnikom te potražiti pomoć. Tableta nije uvijek najbolje rješenje i nije rješenje za sve. Razgovor, iskazivanje emocija,pa i suze, mogu biti spasonosno rješenje za dulji život.

Nemarna priroda i životni stil adolescenata izuzetno povisuje rizik za ozljede, nesreće, pa i one sa smrtnim is­ho­dom. Dodajte tomu koktel testosterona i drugih hormona i dobit ćete potencijalno letalnu unutarnju mješavinu. Zato su praćenje njihovih aktivnosti, kroz utjecaj roditelja, kroz školu, sport, te pomno postavljanje granica presudni u ovoj osjetljivoj dobi.

– Mladi su muškarci poput Porchea bez kočnica – kaže dr. Legato. – Riskiraju, idealisti su, žele živjeti intenzivno i vjeruju da su neranjivi. Zato su češ­će žrtve nesreća. Žene u znatno ranijoj dobi razvijaju mnogo bolju sposobnost rasuđi­vanja i odlučivanja.

Početkom 30-ih godina života razine tog spolnog hormona padaju za 1 posto svake godine. Niže razine testosterona mogu voditi smanjenoj vitalnosti i mišićnoj masi, otežati tjelesnu aktivnost, oslabiti pamćenje, koncentraciju i libido. Uz to, nedo­sta­tak testosterona može pojačati depresiju. Testosteronska nadomjesna terapija još je u začetku iliječnici se spore o njezinoj učinkovitosti i stvarnoj koristi od nje. Dakako, ne trebaju svi muškarci terapiju – lagani pad testosterona je normalan i ima malo učinka na vitalnost i seksualnost. No, kod dramatičnog pada razina, najče­šće u dobi između 60. i 80. godine životaili zbog nekih bolesti (primjerice dijabetes) nedostatak testosterona može znatno utjecati na kvalitetu života. Nekoliko terapija može pomoći uspo­staviti hormonsku rav­no­težu, uključujući gelove, flastere i injekcije.

Velike europske razlike U Europskoj uniji prosječan životni vijek iznosi 78,6 godina, (74,7 godina i 82,5 godina za žene). Hrvatska je u europskoj sredini: prosječna dob muškaraca je 71,8, a žena 78,8 godina, prema podacima Eurostata.Najkraći očekivani životni vijek europskih muškaraca je u Litvi iznosio tek 65,3 godine, a francuski muškarci žive gotovo 10 prosječnih godina više, a tamošnje žene čak 83,8 godina. Muškarci u velikoj većini zemalja najčešće umiru od bolesti srca i krvnih žila (u što se računa i moždani udar), raka pluća, debelog crijeva i prostate tebolesti jetre.